Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Diogen iz Sinope
Diogen iz Sinope, grčki filozof, je najupečatljiviji predstavnik, iako ne osnivač, sokratovske škole Cinizma. Zadivljen predavanjima Antistena, grčkog predstavnika asketizma, inače Sokratovog učenika, pridružio mu se u njegovom filozofskom učenju. Zgrožavao se na živote Atenjana koji su živjeli u izobilju u pretjerano i nekontrolirano razbacivali svoja imanja. Tako je i zaživjela njegova ideja apsolutnog cinizma, prema kojoj je i orijentirao svoj život. Sve što je imao bila je jedna toga, štap, drveno bure (u kome je i spavao) i posudu nalik čaši iz koje je pio.Kada je jednog dana vidio kako djeca piju vodu iz svojih ruku, shvatio je da mu ni čaša ne treba pa ju je bacio. Njegovo je životno učenje bilo da čovjek treba živjeti samo sa onim što mu je za život neophodno, uz adekvatnu samokontrolu.
Mrzio je korupciju i zavjere u svome društvu, pa je tako jednog dana izašao i hodao Atenom sa svijećom usred bijela dana govoreći "Tražim čovjeka", smatrajući da u stanju u kojem je društvo tada bilo, nije bilo onog pravog čovjeka, već su svi bili podređeni trenutnom stanju. Često je bio gost i na Platonovim predavanjima, gdje je uvijek nastojao da mu oponira u mišljenju, pa se jednom prilikom desilo da je Platon rekao kako je čovjek biće bez krila i perja... objašnjavajući kako je um čovjeka nešto što je na prvom mjestu. Diogen je otišao napolje raščerupao prvog pijetla na kojeg je naišao, otkinuo mu krila, ušao u prostoriju u kojoj je Platon držao predavanje i rekao: "Evo Platonovog čovjeka."
Bilo je i onih kojima nije smetala Diogenova filozofija, npr. Aleksandar Makedonski je po dolasku u Atenu (nakon što ju je osvojio) posjetio Diogena u njegovom drvenom buretu na glavnom trgu, pošto je prije čuo zanimljive priče o njemu. Aleksandar je po dolasku zatekao Diogena kako spava. Probudio ga je, predstavio mu se i pitao ga: "Što želiš da ti učinim?". Diogen mu je odgovorio: "Makni mi se sa sunca". Zadivljen njegovom reakcijom i jednostavnošću, Aleksandar Makedonski je rekao: "Da nisam Aleksandar (Veliki) Makedonski, bio bih Diogen iz Sinope."
Jedan ovako zanimljiv filozof nije imao slavan kraj. Naime, na jednom od svojih putovanja bio je zarobljen od strane gusara, koji su ga odveli u Korint i tamo ga prodavali kao roba. Međutim, Diogenov duh je ostao jak, pa je on (za razliku od ostalih) rekao da neće da bude prodat, nego se nudi kao upravljač - guverner onome koji upravljanje treba. Završio je kao učitelj djece jednog od lokalnih upravitelja.
Diogena je narod zvao i "Canis philosophae" - filozof pas, zbog kostiju, kako ljudskih tako i životinjskih, koje su se nalazile u njegovoj bačvi i oko njega. Iritiran njihovim riječima, jednom prilikom je prolazeći pored njih pomokrio na drvo koje je bilo ispred njega imitirajući psa. Postoji legenda koja govori i da ga je Aleksandar upitao šta radi sa tolikim kostima, a ovaj je odgovorio kako traži kosti njegovog oca, ali ih ne može razlikovati od kostiju robova - što je imalo svoju filozofsku poruku, naravno.
Među mnogobrojnim zanimljivostima iz života ovog filozofa, je i njegova rečenica:" Ja sam građanin cijeloga svijeta!", po čemu je postao prvi zabilježeni kosmopolit u historiji. Njegov je život detaljnije izučavao i zapisivao njegov imenjak, Diogenes Leartius.
