Kamene kugle u Bosni i Hercegovine su dio svjetskog nedovoljno objašnjenog fenomena. Otkrivene su u Meksiku, kraj gradića Ahualco, kao vulkanske kamene kugle, težine 35 tona. U Kostariki su od granodiorita, sa masom do 25 tona.
Fenomeni kamenih kugli otkriveni su u Bosni i Hercegovini na većem broju lokacija. Većinom su manjih dimenzija, ali ima i onih promjera jedan metar i teških po nekoliko tona.
Kod Kaknja, u malom selu Zlokuće nalazi se nekoliko kamenih magmatskih kugli. U Banjoj Luci, u selu Trn, bile su promjera 30–40 cm. i dvije iskorištene su kao građevinski materijal, a jedna i dalje stoji, prepolovljena na dva dijela. U Laktašima, nedaleko od centra naselja Slatina, pronađena je kugla, za koju se procjenjuje da teži oko 10 tona i prečnika je oko 2 metra. Do polovine je ukopana u potočić koji u toku ljeta ostane bez vode, a na njenoj površini vidljiva su udubljenja po njenom središnjem dijelu. Sada je turistička atrakcija i do nje se dolazi utabanim i obilježenim šumskim putićem.[1] U Teočaku, kod Fethija džamije, nalazi se osam kamenih kugli. Pravilnog su oblika, ali im površina nije glatka. Fino su obrađene, ali nedostaje onaj zadnji korak poliranja. Materijal je granit. U kasnijoj fazi na nekim kuglama su izdubljenje rupe. U blizini Vareša, u selu Ponikve, stoji četverotonska izdužena kugla, pronađena1970. u Javorničkom potoku ispod korijenja oborenog bora. Kugla se nalazi na postolju ispred ugostiteljskog objekat. Po sastavu nalikuje onoj u Trnu - magmatska stijena.
Kod Maglaja pronađene su prilikom kopanja tunela u brdu Cikota 1976-1978. god. Jedna kugla manjih dimenzija nalazi se u Samostanu u Kraljevoj Sutjesci, ispred Muzeja i Biblioteke.
Kugle su pronađene i kod Mostara, Olova, Žepča, Gračanice i Doboja…
Na području općine Zavidovići do danas pronađeno je oko 60 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Naselje Grab-Mećevići kod Zavidovića predstavlja najveće nalazište kamenih kugli u Evropi.[2]
Kamene kugle kod Zavidovića
Najveća kamena kugla otkrivena je u Zavidovićima u martu 2016. godine, u mjestu Podubravlje. Na Rudarsko-građevinsko-geološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli obavljeno je određivanje gustoće čvrstih čestica (odnos mase čestica prema njegovoj zapremini) i utvrđena joj je masa od 37,32 tone. To je dosad najveća kamena kugla. Urađena je i petrografska (makroskopska i mikroskopska) analiza i zaključeno da je “tekstura masivna” s prisustvom “kvarca, muskovita, oksida gvožđa, magnetita”, a “karbonatna osnova je bazalni cement”, što je dokaz prisustva energetski aktivnih elemenata. Kugla je već postala turistička atrakcija u Zavidovićima.
