Noćni namaz je nafila (dobrovoljni) namaz. Ovaj namaz je najpoželjniji od svih dobrovoljnih namaza. Ovaj namaz se može klanjati dva po dva rekijata, ali ako se klanja četiri rekijata, namaz je ispravan.[1]
Važnost noćnog namaza
Muhammed, bdio je i klanjao noću toliko da su mu noge oticale. Posebno je to činio u zadnjoj trećini ramazana. Prenosi se od Aiše, da je rekla: "Muhammed, provodio je zadnjih deset noći ramazana u ibadetu više nego u drugim noćima". (hadis bliježi Muslim).
“Kada bi nastupila posljednja trećina ramazana, Muhammed, provodio bi noći u ibadetu. Budio bi se sa svojom porodicom i posebno bi se pripremao za taj period” (hadis je Mutefekun alejhi).
Muhammed, je rekao: “Allah, kaže: ”...Najdraže čime Mi se Moj rob približava jeste ono čime sam ga zadužio (farzovi), a zatim Mi se on približava nafilama (sunnetima) sve dok ga ne zavolim…”
Prenosi se od Vehba ibn-Verda, da je rekao: "Obavješteni smo da je Iblis došao Jahjau, i rekao mu: "Hoćeš li da te posavjetujem?" Jahja mu reče: "Ti si lažac i od tebe ne primam savjet, nego me obavijesti o stanju sinova Ademovih?" Iblis mu reče:
"Oni su kod nas podijeljeni na tri skupine.
Prva skupina je za nas najteža i najgora, a to su oni koje mi zavodimo na razne načine i koji radi toga upadaju u grijeh, ali se poslije toga brzo pokaju i pribjegnu tevbi i istigfaru i pokvare nam sve što smo radili.
Druga skupina je u našim rukama na stepenu igrački u rukama vaše djece, i mi se sa njima igramo kako hoćemo
Treća skupina su oni poput tebe, mi nemamo mogućnost da vam priđemo."
"A jesi li ikada uspio?‘, upita Jahja, "Jesam jedanput, kad si se malo više prejeo i nisi ustao na noćni namaz!".
"E ja se više nikad neću prejesti", reče Jahja, "A ja tebe više nikad neću savjetovati", reče Iblis,” (Mervezi – o noćnom namazu).[2]
Potvrda
Klanjanje ovog namaza potvrđeno je hadisom Muhammed. “Poslije propisanih (farz) namaza, najbolji namaz je noćni namaz.” (hadis bilježi Muslim).
Vrijeme noćnog namaza
Noćni namaz nastupa od poslije jacije, pa sve do zore traje, a klanja se u zadnjoj trećini noći, zbog hadisa koji govore o zadnjoj trećini noći. Neki od tih hadisa su:
Muhammed je rekao: “Svake noći, u njenoj zadnjoj trećini, naš Uzvišeni Gospodar spušta se na dunjalučko nebo i govori: ‘Ko Mi upućuje dovu, pa da mu se odazovem? Ko to od Mene nešto traži, pa da mu to dadnem? Ko traži oprosta od Mene, pa da mu oprostim?” (hadis bilježe Sahih: Buharija (1145, 6321, 7494), Muslim (758), Ahmed (7457, 8538).
Muhammed rekao je: “Najbliže što čovjek može biti svome Gospodaru jeste u zadnjoj trećini noći, pa ukoliko možeš da budeš od onih koji tada spominju Allaha, onda budi. “ (hadis bilježe Sahih: Tirmizi (3579), Nesai (572). Pogledati: Miškat (1229).[3]
Način obavljanja namaza
Prije početka namaza
Prije početka ovog namaza, vjernik je dužan uzeti abdest, a onda trebaju se okrenuti prema kibli, i nijet da bude u srcu.[1]
Početak namaza
Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kada vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi "Allahu ekber" ("Allah je najveći"). Jedan dio muslimanske uleme (učenjaka) smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza, pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarca i žene nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva, uključujući i njih.
Rekati
Rekat obuhvata nekoliko radnji, a to su: stajanje (kijām), pregibanje (rukū') i dva puta spuštanje na tlo (sedžda), s kratkom pauzom.
Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj s povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme, pa jedan dio smatra da žene trebaju držati ruke povezane na prsima, a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekatu. Nakon toga obavezno je reći: "Utječem se Allahu od prokletog šejtana (đavola)" (trans. "Eūzu billāhi mineš-šejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekatu. Dalje se kaže: "U ime Allaha, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog, Samilosnog" (trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm"), pa se uči prva sura iz Kur'ana (El-Fatiha) i nastavlja se sa barem 3 ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Na drugom rekatu uče se Bismilla, Fatiha i još jedna sura.
Vjernik zatim, uz izgovaranje tekbira, vrši pregibanje tijela u oblik ćiriličnog slova G (Г), oslanjajući se rukama o koljena, i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, čineći tako ruku'. S ruku'a se vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Allah onoga koji Ga hvali" (trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju, neka je Tebi hvala" (trans. "Rabbenā we lekel hamd").
Uz izgovaranje tekbira, vjernik se zatim spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda se, kako je opisao Muhammed, čini tako da 7 tačaka, odnosno dijelova tijela dodiruje tlo: čelo, nos, dlanovi, koljena i nožni prsti. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Allahu i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite dove. U jednom rekatu postoje 2 sedžde, s kraćom pauzom između njih u sjedećem položaju.
S učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekat. Sa završetkom prvog rekata ustaje se na drugi, a nakon završetka drugog rekata dolazi sjedenje.
Sjedenje
Na sjedenju u namazu vjernik uči Ettehijjātu, u kojem se izgovara šehadet, zatim se donese salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od dova koje su prenešene od Poslanika, da se uče na sjedenju, i onda time završaje sjedenje.
Završetak namaza
Svaki namaz završava se predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu, pa izgovori "Esselāmu 'alejkum we rahmetullāh", a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori isto. Nije propisan zikr, Ajetul-kursija i dova nakon ovog namaza.
1 - džuma-namaz klanja se samo petkom, u vremenu podne-namaza; on je pojedinačna obaveza svakom punoljetnom muslimanu, ali se može klanjati samo kolektivno