Upravni akt

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Upravni akt se u literaturi najčešće definiše kao pravni akt uprave kojim se na autoritativan način rješava konkretan slučaj. Njime organi uprave odlučuju o pravima obvezama i pravnim interesima određenog lica u upravnoj stvari primjenjujući upravni propis. Upravni akti spadaju pod pojedinačne odnosno konkretne pravne akte organa uprave.

Osnovne karatkteristike upravnog akta su

1. upravna stvar
2. autoritativnost
3. pravno dejstvo
4. konkretnost
5. donosioc
6. jednostranost

Da bi neki akt bio upravni akt mora sadržavati sljedeća obilježja

1. da je konkretan
2. da je pravni akt
3. da je autoritativan
4. da sadržava dispoziciju

Postoji nekoliko vrsta upravnog akta. Njihovo razvrstavanje u teoriji se vrši prema nekoliko različitih kriterija, ali je u literaturi najzastupljenija podjela upravnih akata na sljedeće:

• Konstitutivni i deklarativni upravni akti
• pravno vezani i diskrecioni upravni akti
• pozitivni i negativni upravni akti
• generalni i individualni upravni akti
• upravni akti koji se donose po službenoj dužnosti i upravni akti koji se donose po zahtjevu stranke
• akti koje donosi jedan organ uprave i zbirni akti
• akti doneseni u pisanoj i usmenoj formi
• rješenja i zaključci

Upravni akt prestaje važiti kada se izvši ovlaštenje i dužnost koji su sadržani u aktu, nastupanjem raskidnog ugovora ili raskidnog roka, smrću adresata ako se radi o strogo ličnim ovlaštenjima, ako ga nadležni organ stavi van snage, ako se zakonom zabrani vršenje određenje djelatnosti pa se istovremeno ukidaju i sva rješenja koja su bila donesena u vršenju te djelatnosti, akoje akt donesen povodom neke stvari sa propašću iste akt prestaje da važi.