Zijemlje je naseljeno mjesto u općini Istočni Mostar, Bosna i Hercegovina. Nalazi se na obodu istoimenog kraškog polja Zijemlje, na prostoru između planina Velež i Prenj.[2]
Stanovništvo
| Sastav stanovništva – naselje Zijemlje |
|---|
| 2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] |
| Osoba | 187 (100,0%) | 153 (100,0%) | 358 (100,0%) | 725 (100,0%) |
| Srbi | 166 (88,77%) | 95 (62,09%) | 219 (61,17%) | 469 (64,69%) |
| Bošnjaci | 18 (9,626%) | 57 (37,25%)1 | 137 (38,27%)1 | 253 (34,90%)1 |
| Nepoznato | 2 (1,070%) | – | – | – |
| Hrvati | 1 (0,535%) | – | – | 3 (0,414%) |
| Jugoslaveni | – | 1 (0,654%) | 2 (0,559%) | – |
- 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
Polje
Polje je morfološki podijeljeno na Gornje Zijemlje ili Hansko polje i Donje Zijemlje, sa naseljima na obodu.[2]
Gornje Zijemlje ili Hansko polje administrativno pripada Mostaru i obuhvata površinu od 1,47 km2, na nadmorskoj visini od 835 m. Polje je suho, a jedino južni dio može potencijalno da plavi. Donje Zijemlje administrativno pripada Istočnom Mostaru i obuhvata površinu od 4,57 km2. na nadmorskoj visini od 807 m. Polje je suho, ali ima određeni potencijal za plavljenje u manjem centralnom dijelu. Nekada je bilo konačište, odnosno mjesto na kojem su karavandžije, razapinjali čadore (šatore) da se odmore, pa je nazvano Hansko polje.
Polja se većim dijelom koriste za ispašu stoke, a manje za proizvodnju povrća. Nema posebnih pritisaka na ekosisteme polja.
Ptice u polju
U periodu 2006.-2015 izvršena je registracija snimanje ptica i zabilježene su 63 vrste.[6]
Među zabilježenim vrstama izdvajaju se svračci (Lanius spp.): rusi svračak (Lanius collurio), sivi svračak (Lanius minor) i riđoglavi svračak (Lanius senator) se sigurno gnijezde na ovom području, dok je veliki svračak (Lanius excubitor) prisutan u vrijeme migracija (a vjerovatno i zimovanja). S obzirom na to da na području Zijemlja dominiraju otvorena staništa sa raštrkanim grmljem, može se reći da ovo polje predstavljaju idealna staništa za pomenute vrste. Brojnošću se izdvaja rusi svračak.
Od značaja je izdvojiti i prisustvo jarebice kamenjarke (Alectoris graeca), drozda ogrličara (Turdus torquatus) ili planinskog kosa, koji se vjerovatno gnijezdi u okolnim planinskim područjima, žute pčelarice (Meropos apiaster), lastavice (Hirundo rustica) od 200 do 500 jedinki bilježena su u vrijeme početka seobe i bijele čiope (Apus melba).
Reference
