Općina Brdovec zaprema 36 km² i je smještena na zapadnom dijelu Zagrebačke županije, u pograničnom području prema Republici Sloveniji. U sjevernom dijelu su blagi brežuljci prekriveni šumom, vinogradima i uređenim terenima s velikim brojem vikendica. U središnjem dijelu, uz glavni prometni koridorZagreb-Ljubljana (cestovni i željeznički) smještena je većina naselja i većina gospodarskih subjekata.
Naselja općine Brdovec od istoka prema zapadu: Brdovec (općinsko središte), Javorje, Prigorje, Zdenci, Prudnice, Laduč, Drenje, Ključ, Šenkovec, Harmica i Vukovo Selo.
Najveći gospodarski subjekti s najviše zaposlenih su "Pliva" i "Kvasac" Savski Marof, drvoprerađivačka industrija "Bukovinski" (Ključ Brdovečki) i tekstilna industrija "Lateks" (Laduč). Južni dio je plodna nizina, koja se blago spušta do rijeke Save. Područje Brdovca je prigradskom željeznicom Harmica-Savski Marof-Zagreb na samo 30 minuta od središta Grada Zagreba.
Stanovništvo
Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Brdovec imala je 11.134 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja:
Općina Brdovec: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2773
2561
2996
3438
3704
4021
4353
4945
5601
5876
6505
7207
7998
8762
10287
11134
10737
1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
2011.
2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Grad Zagreb. Od 1857. do 1981. sadrži dio podataka općine Marija Gorica, a u 1857. i od 1869. do 1981. dio podataka grada Zaprešića. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Brdovec: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
470
343
394
408
462
466
497
566
652
703
827
1052
1634
1901
2310
2801
2848
1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
2011.
2021.
Napomena: U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje Lužnica, grad Zaprešić. U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja koji je pripojen naselju Šibice, grad Zaprešić, za koje sadrži dio podataka od 1857. do 1981., te povećano pripajanjem dijela područja naselja Zdenci Brdovečki u kojemu je sadržan dio podataka od 1857. do 1981. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Uprava
Općinska uprava nalazi se u Brdovcu, na Trgu dr. Franje Tuđmana 1. Načelnik Općine je Alen Prelec (SDP), predsjednik Općinskog vijeća je Damir Slavnović, dipl. ing. (SDP) u mandatu 2017 – 2021. g., pročelnik Upravnog odjela za opće, pravne, komunalne i društvene poslove Daniel Bukovinski, mag. iur., a pročelnica Odjela za financije Maja Coner.
Općinsko vijeće u mandatu 2017. – 2021. čini 17 vijećnika:
Crkva Sv. Vida – spominje se 1334. godine kao župna crkva, barokizirana je u 18. stoljeću, očuvan inventar barokni oltar iz 1776. g. i slike iz istog razdoblja. Sačuvan je zvonik s puškarnicama i južni prigrađeni dio osobito debelih zidova, odakle se naslućuje da je ova crkva svakako jedna iz niza crkvi – utvrda za zaštitu lokalnog stanovništva u doba provala Turaka. Uz crkvu je u 18. stoljeću prigrađena kružna kapela Sv. Barbare, kod nas vrlo rijedak primjer kružne građevine. Gradnja ove kapele se povezuje s pričom o rudnicima galenita francuskog grofa Cariona podno zapadnih obronaka Medvenice u Bistri i zaštitnicom rudara Sv. Barbarom koju su ovdje pohodili.
Dvorac Januševec – predstavlja najviši domet klasicističkearhitekture u Hrvatskoj. Smješten je na padini iznad savske doline, na samom raskrižju ceste Zaprešić – Harmica i ceste za Mariju Goricu. Pretpostavlja se da je dvorac projektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja 19. stoljeća u Zagrebu i okolici. Pripada spomenicima nulte kategorije. Sagrađen oko 1830. za baruna Josipa Vrkljana (Werklein), a 1845. dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon, te još nekoliko vlasnika: grof Dümreicher, Max Mayer, a između dva rata Manfred Sternberg. Od 1947. do 1989. dvorac je obnavljan i u njega je smješten dio Državnog arhiva Hrvatske.
Dvorac Laduč – dvorac i perivoj u Laduču nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina marijagoričkog pobrđa. Posjed se spominje od 17. stoljeća kada je postojala plemićka kurija. Današnji dvorac sagrađen je krajem 19. stoljeća na mjestu nekadašnjih Starih dvora. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Posljednji vlasnici dvorca bili su baruni Vranyczany-Dobrinović, a posljednji gospodar imanja bila je barunica Tilda Vranyczany. Spomenuta je obitelj zauzimala značajno mjesto u privrednom, političkom i kulturnom životu Hrvatske u 19. stoljeću. Danas se u dvorcu nalazi socijalna ustanova za djecu.
Prva javna škola na području općine Brdovec i u ovom dijelu Hrvatske otvorena je u Brdovcu 1854. godine, za čije osnivanje je najzaslužniji župnik Pavao Belas, jedan od osnivača Matice Hrvatske. Privatna škola pretvorena je u javnu i u njoj radi učitelj sa stalnom godišnjom plaćom. Prvi učitelj u javnoj školi bio je Stjepan Zagozda. Djeca iz Zaprešića išla su u školu u Brdovec punih 50 godina, sve dok 1904. godine nije osnovana pučka škola u Zaprešiću. Na žalost, danas Brdovečka osnovna škola djeluje samo kao područno odjeljenje do 4. razreda u sastavu OŠ "Antun Augustinčić" iz Zaprešića.
Na području Općine Brdovec djeluju danas još dvije osnovne škole i dva područna odjeljenja do 4. razreda. To su OŠ "I.B.Mažuranić" – Prigorje Brdovečko s područnim odjeljenjem u Laduču, OŠ "I.Perkovac" – Šenkovec s područnim odjeljenjem u Drenju Brdovečkom.
U pripremi je dogradnja osmogodišnje škole u Brdovcu, te izgradnja školskih-športskih dvorana u Brdovcu i Šenkovcu. U naselju Brdovec se nalazi dječji vrtić "Maslačak".
Na području općine Brdovec razvile su se dvije udruge orijentirane na rad računala i mrežnih sustava. Prva koja je započela s radom bila bila je Udruga korisnika bežičnih sustava BR-Net. Nakon nepunih godinu i pol javlja se i Udruga Feniks SD. Udruge su međusobno povezane. BR-Net pokriva Zdence, Brdovec i Javorje, a Feniks SD Prudnice, Drenje, Prigorje i Laduč.