Cazin je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.
Grad Cazin prostire se na 356 km². Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.
Povijest
Područje Cazina bilo je naseljeno još u pretpovijesnom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostatci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potječu iz pretpovijesnog doba.
Od doseljenja Hrvata do osmanskog osvajanja, okolni prostor je bio pod upravom Hrvatskog Kraljevstva, a od 12. stoljeća je i dio Zagrebačke županije i biskupije.
6. svibnja 1950. na području cazinskog i susjednih velikokladuškog i slunjskog kotara izbila je Kordunaška buna, pobuna seljaka protiv nasilne kolektivizacije, prisilna otkupa i visokih nameta, koji je milicija i vojska ugušila sljedećeg dana u krvi.[1]
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
| Stanovništvo općine Cazin
|
| godina popisa
|
1991.[2]
|
1981.
|
1971.
|
| Muslimani
|
61.693 (97,29%)
|
55.401 (97,00%)
|
43.880 (96,50%)
|
| Srbi
|
778 (1,22%)
|
826 (1,44%)
|
1.196 (2,63%)
|
| Hrvati
|
139 (0,21%)
|
122 (0,21%)
|
175 (0,38%)
|
| Jugoslaveni
|
430 (0,67%)
|
529 (0,92%)
|
51 (0,11%)
|
| ostali i nepoznato
|
369 (0,58%)
|
232 (0,40%)
|
166 (0,36%)
|
| ukupno
|
63.409
|
57.110
|
45.468
|
Cazin (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Cazin
|
| godina popisa
|
1991.[2]
|
1981.
|
1971.
|
| Muslimani
|
11.536 (94,53%)
|
1.601 (83,21%)
|
1.061 (84,67%)
|
| Srbi
|
129 (1,05%)
|
75 (3,89%)
|
97 (7,74%)
|
| Hrvati
|
95 (0,77%)
|
45 (2,33%)
|
66 (5,26%)
|
| Jugoslaveni
|
275 (2,25%)
|
186 (9,66%)
|
17 (1,35%)
|
| ostali i nepoznato
|
168 (1,37%)
|
17 (0,88%)
|
12 (0,95%)
|
| ukupno
|
12.203
|
1.924
|
1.253
|
Popis 2013.
| Stanovništvo grada Cazina
|
| godina popisa
|
2013.[3]
|
| Bošnjaci
|
63.463 (95,94%)
|
| Hrvati
|
320 (0,48%)
|
| Srbi
|
29 (0,04%)
|
| ostali i nepoznato
|
2.337 (3,53%)
|
| ukupno
|
66.149
|
|
| Cazin - naseljeno mjesto
|
| godina popisa
|
2013.[3]
|
| Bošnjaci
|
12.938 (93,33%)
|
| Hrvati
|
175 (1,26%)
|
| Srbi
|
10 (0,07%)
|
| ostali i nepoznato
|
740 (5,34%)
|
| ukupno
|
13.863
|
|
Naseljena mjesta
Grad Cazin sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[3]
Bajrići,
Brezova Kosa,
Bukovica,
Cazin,
Crnaja,
Čajići,
Čizmići,
Ćehići,
Ćoralići,
Donja Barska,
Donja Koprivna,
Donja Lučka,
Glogovac,
Gornja Barska,
Gornja Koprivna,
Gornja Lučka,
Gradina,
Hadžin Potok,
Kapići,
Kličići,
Kovačevići,
Krakača,
Krivaja,
Liđani,
Liskovac,
Ljubijankići,
Majetići,
Miostrah,
Mujakići,
Mutnik,
Osredak,
Ostrožac,
Ostrožac na Uni,
Pećigrad,
Pivnice,
Pjanići,
Podgredina,
Polje,
Ponjevići,
Prošići,
Rošići,
Rujnica,
Skokovi,
Stijena,
Šturlić,
Šturlićka Platnica,
Toromani,
Tržac,
Tržačka Platnica,
Tržačka Raštela,
Urga,
Vilenjača,
Vrelo i
Zmajevac.
Na popisima 1971. i 1981. godine, postojala su i naseljena mjesta: Bašče, Begove Kafane, Gečeti, Gnjilovac, Japića Brdo, Klen, Klisa, Krndija, Puškari, Seferagići, Slatina, Stara Govedarnica i Žegar. Ova naselja su na popisu 1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.
Mjesne zajednice
Na popisu stanovništva 1991. godine, općina Cazin je imala 54 naseljena mjesta raspoređena u 23 mjesnih zajednica:
Gradske mjesne zajednice
- MZ Cazin (9.775 st.)
- MZ Gnjilavac (3.917 st.)
- MZ Slatina (1.454 st.)
- MZ Ćoralići (3.986 st.) - obuhvaća naselja: Ćoralići, Kapići i Kovačevići.
- MZ Donja Koprivna (1.580 st.) - obuhvaća naselja: Donja Koprivna i Pivnice.
- MZ Gornja Koprivna (3.520 st.) - obuhvaća naselja: Gornja Koprivna, Liđani, Ljubijankići, Ponjevići i Toromani.
- MZ Krivaja (1.065 st.) - obuhvaća naselje Krivaja.
- MZ Liskovac (3.345 st.) - obuhvaća naselja: Čajići, Donja Barska i Liskovac.
- MZ Mutnik (2.364 st.) - obuhvaća naselje Mutnik.
- MZ Ostrožac (4.134 st.) - obuhvaća naselja: Majetići, Ostrožac, Ostrožac na Uni i Prošići.
- MZ Pećigrad (3.778 st.) - obuhvaća naselja: Donja Lučka, Gornja Lučka, Mujakići, Pećigrad i Rošići.
- MZ Pjanići (1.817 st.) - obuhvaća naselje Pjanići.
- MZ Skokovi (3.857 st.) - obuhvaća naselja: Brezova Kosa, Gornja Barska, Krakača i Skokovi.
- MZ Stijena (7.881 st.) - obuhvaća naselja: Bajrići, Glogovac, Miostrah, Podgredina, Stijena, Vilenjača i Zmajevac.
- MZ Šturlić (3.825 st.) - obuhvaća naselja: Hadžin Potok, Šturlić i Šturlićka Platnica.
- MZ Tržačka Raštela (5.908 st.) - obuhvaća naselja: Bukovica, Crnaja, Ćehići, Rujnica, Tržac, Tržačka Platnica, Tržačka Raštela i Urga.
- MZ Vrelo (1.203 st.) - obuhvaća naselja: Gradina, Osredak i Vrelo.
- MZ Ljubijankići (760 st.)-obuhvata naselja : Ljubijankići.
- MZ Prošići ( 900 st.) -obuhvata naselje :Prošići
- MZ Majetići (1.530 st.)-obuhvata naselja: Kula Begići,Mesići,Podgaj,
- MZ Polje (1.640 st.)-obuhvata naselje : Polje,Ikanovići,Redžići,Brdo Herdić,Selimovići,Đulinac,Begići
- MZ Miostrah (1.420 st.) obuhvata naselje: Miostrah
- MZ Čizmići (1200 st.) obuhvata naselje : Čizmići
Gospodarstvo
Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Cazin je tijekom 2005. godine jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.
Značajno je spomenuti građevinarstvo i trgovinu. Tijekom rata gospodarstvo Cazina je pretrpjelo značajne štete na svojoj imovini, a istodobno je izgubilo kompletno prijeratno tržište.
Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.
Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50% ukupne ekonomije Cazina.
Mineralni resursi
Na području Cazina nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala.
Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uvjeti za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu.
Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje poslani su uzorci s lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera.
Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm.
Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama.
Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i izvan granica Unsko-sanske županije. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području Cazina.
Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km.
Ugljen ovog bazena je lignit-mrki ugljen koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara.
Prema raspoloživim podacima može se reći da ugljen bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljena (mrko-lignitski ugljeni). Donja toplinska vrijednost ugljena je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugljen spada u kvalitetnije ugljene.
Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a izvanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t ugljena.
Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.
Turizam
Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranžmane za redovne posjete turista iz Nizozemske za vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aranžmane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.
U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista odnosno Sedri u sklopu manifestacija “Una-regata” raftinga rijekom Unom od Bihaća preko Cazina do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksa Sedra.
Poseban značaj razvoju turizma u Cazinu daje srednjovjekovni Stari grad "Ostrožac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu su nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić...
Poznate osobe
Šport
Održavaju se Novogodišnji malonogometni turnir Cazin (Cazinska zima), od 2010. Međunarodni malonogometni turnir za djecu "Djeca Bosne", od 2016. malonogometni turnir Bubamara C-Cup, od 2015. malonogometni turnir C-CUP Cazin.
Izvori
- ↑ (boš.) Uskinfo.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožujka 2020. (Wayback Machine) Uskinfo/avaz.ba: U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950, 7. svibnja 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
- ↑ a b Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 27. prosinca 2019.
- ↑ Vladimir Lončarević: Štefanija (Štefa) Jurkić - tišinom ovijena legenda Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), Glas Koncila, 10. travnja 2011., str. 21
Vanjske poveznice
 Upravna podjela Bosne i Hercegovine |
|---|
| | Entiteti Bosne i Hercegovine |
|---|
| |
|
| Županije Federacije Bosne i Hercegovine |
|---|
| |
|
| Distrikti Bosne i Hercegovine |
|---|
| |
|
| Općine Bosne i Hercegovine |
|---|
| | Federacija Bosne i Hercegovine | | | | Republika Srpska | |
|
|
|
