Filip Lastrić

Fra Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700. – Kraljeva Sutjeska 1783.), bio je bosanski franjevac, hrvatski povjesničar i teološki pisac, putopisac, "otac" bosanskohercegovačke historiografije. Pripada najznamenitijim franjevcima Bosne Srebrene.^[1]

Filip Lastrić rođen je u Oćeviji (po čemu ga ponekad nazivaju Oćevac), u zaseoku Lastre (po kojemu je dobio prezime Lastrić), a obiteljsko mu je ime Martin Jakovović. Kao dječak školuje se kod franjevaca u Kraljevoj Sutjesci, potom u Italiji studira teologiju i filozofiju od 1720. do 1724. godine. Za svećenika je zaređen 1724. godine. Bio je lektor filozofije u Požegi i učitelj novaka u Sutjesci, gdje je proveo najveći dio života. Kustos franjevačke kustodije, provincijal Bosne Srebrene bio je od 1741. do 1745. godine. Svesrdno se zauzimao za provinciju i njezina prava. Njegovi pisani radovi mogu se svrstati u dvije kategorije: povijesni i teološki.^[1]

Na hrvatskom i latinskom jeziku objavio niz propovjedničkih i povijesnih djela:

• Koristan nauk dilovati molitvu od pameti (1742.)
• Testimonium bilabium seu sermones panegyrico-dogmatico-morales pro solemnitatibus Domini Sabaoth (latinski i hrvatski; Venecija, 1755.)
• Kratak naçin çiniti Put krixa koga izvadi iz razliki kgnixiczah djaçki, i talianski (Rim, 1758.)
• De antiquitate et natis Provinciae Bosniensis, (Venecija, 1762.)
• Od' uzame (Venecija, 1765.)
• Nediglnik dvostruk... To’ jest po dva Govoregnja za ʃvaku Nediglju priko godinę laʃna, kratka i ravna (Venecija, 1766.)
• Epitome vetustatum Provinciae Bosniensis: seu brevissimum compendium historico-chronologicum congesta (Venecija, 1765.; prijevod: Pregled starina bosanske provincije, Sarajevo, 1977., Sarajevo-Zagreb-Tomislavgrad, 2003.)
• Illyricum sacrum (Sveti Ilirik, dio o Bosni)
• Commentariolum super Bosnensi provincia (Kratka rasprava o Bosanskoj provinciji)
• Svetgnjak... To’ jest Govoregnja od ʃvetie, kako i na dneve ʃvetkovinah ghibglivie, koiʃe shtuju uzdarxagnem od poslovah sluxavski priko ʃve godine (Venecija, 1766.)
• Ljetopis sutješkog samostana

U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i logike (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf Bosne i Hercegovine. Njegova su djela na hrvatskom dala znatan doprinos počecima standardizacije hrvatskoga jezika novoštokavske osnovice.

Fra Marko Karamatić i Ivan Lovrenović ga smatraju i putopiscem. Putopisne dijelove njegovih uradaka uvrstili su u izbore književnosti bosanskih franjevaca 1982. i 1984. godine.

• Zirdum, Andrija, Filip Lastrić Oćevac 1700. – 1783., Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982.
• Barun, Anđelko, Svjedoci i učitelji: povijest franjevaca Bosne Srebrene, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2003. (ISBN 9958-741-25-3 /Sarajevo/ i ISBN 953-7091-07-4 /Zagreb/); o spisateljskom radu osobito str. 454-458.; o ulozi u povijesti bosanskih franjevaca osobito str. 191-204.

• Fra Filip Lastrić  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2007. (Wayback Machine), članak u "Bobovcu", listu vareških Hrvata, br. 67
• Matica hrvatska - Ogranci - Knjige  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2007. (Wayback Machine) - Hrvatska književnost BiH od od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)
• Herceg-Bosna.org  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. veljače 2009. (Wayback Machine) Filip Lastrić
• Anđelko Mijatović, Andrija Zirdum, Filip Lastrić-Oćevac 1700-1783, Analecta croatica christiana XV, Zagreb 1982, str. XXIV + 200^{[neaktivna poveznica]}, str. 294. – 296., historiografija.hr
• Lastrić, Filip (Jakovović, Jakovljević Laštrić, Laštrić; Martin), hbl.lzmk.hr