Josip Šokčić

Dionisije Josip Šokčić (17. travnja 1902. – 27. lipnja 1968.^[1]) je bio bački hrvatski pjesnik, prozaik, publicist, nakladnik. iz Subotice i poznati kulturni djelatnik bačkih Hrvata.^[2] Radio je kao novinar. Skupljao je zavičajne listove.^[3]

1924. je objavio zbirku stihova «Pjesme».

Uređivao je više listova i časopisa. Dugo je godina uređivao list Neven.^[4] Uređivao je još Bunjevačke novine i druge.

Objavljivao je radove u bunjevačkohrvatskom omladinskom književnom časopisu za kulturu iz Subotice Bunjevačkom kolu (1933. – 1936.)

Zastupao tezu da su Bunjevci posebna nacija.^[5] Naposljetku je krajem 1939. objavio u Subotičkim novinama otvoreno pismo naslova Kraj jedne zablude. U njemu je javno priznao da je živio u zabludi "da su Bunjevci neka četvrta nacija", a uređivanje i vlasništvo nad listom Nevenom predao je svećeniku Blašku Rajiću,^[4] jer su mu zbog poricanja hrvatstva Bunjevaca pretplatnici, mahom bunjevački Hrvati, otkazivali pretplate.("A posli 21 godine ja sam priznao jednu tešku zabludu. Zabludu - da smo mi Bunjevci nika četvrta nacija... Osim toga morao sam viditi kod otvorenih očiju da su se svi nezavisni Bunjevci priznavali Hrvatima, posićivali hrvatske priredbe, potpomagali hrvatsku štampu i svaku hrvatsku manifestaciju. To mi je dalo povoda za razmišljanje. Politika 'Bunjevci ostanite Bunjevci' nije primljena u narodu i ona se drži i sada samo pomoću tankog konopca. 'Mimonarodna' politika ne može da se održi i meni može dabude samo žao što to nisam i ranije opazio...").^[6]

Nakon dolaska vlasti NOB u Novi Sad 1945., radio je kao novinar u dnevniku Slobodnoj Vojvodini (listu koji je 26. kolovoza 1945. promijenio ime u Hrvatska riječ), suradnici su mu bili Blaško Vojnić Hajduk, Vladislav Kopunović, Stevan Kolar, Josip Kujundžić, Ljubomir Milin, Mileta Ognjanov, Đuro Kemenj, Antun Vojnić Purčar, Joso Kujundžić, a kasnije i Balint Vujkov. Njegov se rad pojavio 1947. u prvom i jedinom broju Njive, prvog poratnog hrvatskog književnog časopisa u Subotici, glasila subotičkog Hrvatskog kulturnog društva.

Svojim djelima je ušao u antologije poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.

Održavao je kontakte s poznatom Subotičankom Ilonom Fülöp, poznatom filmskom scenaristicom. Zahvaljujući njenom pismu Šokčiću iz 1953., kojeg je našao književnik i knjižar Slavko Matković, uspjelo se spasiti od zaborava subotički dio njenog životopisa.^[7]

Autor je opsežne kronologije «Subotica prije i poslije oslobođenja» iz 1934. godine, dviju monografija, monografije o Agi Mamužiću «Život i rad Age Mamužića» i monografija o Miji Mandiću «Mijo Mandić, momenti iz njegovog života i rada».

Djela

Putokaz Bunjevcima u Vojvodini, 1925. (Dionisije Josip Šokčić)
Subotica, 1934.
Mijo Mandić. Momenti iz njegovog života i rada, 1934.
Subotica pre i posle oslobođenja: građa za istoriju Subotice, 1934.
životopis Age Mamužića (rukopis u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu)^[8]

Izvori

Radio Subotica :: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku ...na današnji dan Priredio Lazar Merković. Pristup stranicama 27. lipnja 2013.
Geza Kikić: Antologija proze bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
Geza Kikić: Antologija poezije bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
Godišnjak Tkalčić Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2007. (Wayback Machine) Ante SEKULIĆ, Pisana ostavština Jose Šokčića u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Prinos. Str. 341-345.

↑ Radio Subotica :: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku ...na današnji dan Priredio Lazar Merković
↑ Godišnjak Tkalčić Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2007. (Wayback Machine) Ante Sekulić, Pisana ostavština Jose Šokčića u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Prinos. Str. 341-345.
↑ (srpski) Medija Centar Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Grad kroz istoriju: 1. januar u Subotici. Pripremio: Dragan Rokvić
↑ ^a ^b Pro Tempore, Godina 5. br 5, 2006. Mario Bara: Hrvatska seljačka stranka u narodnom preporodu bačkih Hrvata
↑ Zvonik. Godina: VIII. Broj: 03(77), Subotica, ožujak 2001. POVIJESNI KUTAK – Piše: Stjepan Beretić. Što je Dušan Popović rekao za Bunjevce?
↑ Studia ethnologica Croatica, Zagreb, sv. 6 Milana Černelić: Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu, str.96
↑ Subotičke Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. svibnja 2008. (Wayback Machine) Subotičanke koje su zadužile ovaj grad, 7. ožujka 2008.
↑ Glasnik Pučke kasine 1878^{[neaktivna poveznica]} Lazo Vojnić Hajduk: Ago Mamužić u historiografiji, str. 12, kolovoz 2009.