Početkom vladavine obračunao se s uzurpatorom Artabazdom (741. – 743.), suprugom svoje sestre. Uspješno je ratovao protiv Arapa i vodio devet pohoda protiv Bugara i Slavena. Godine 751. Langobardi su osvojili zadnje ostatke Ravenskog egzarhata, čime su znatno oslabili bizantski utjecaj u sjevernoj i srednjoj Italiji.[1]
U njegovo vrijeme ikonoklastičke borbe doživjele su svoj vrhunac. Sukobio se s papom kojega je podupirao franački kralj Pipin Mali te otada slabi veza papinstva i Bizanta.[2] Kao pristaša ikonoklazma, sazvao je koncil u Hijereji (754.), na kojem je zabranjeno štovanje ikona i proglašeno kažnjivim.
