Naselje Korenica smjestilo se podno planinskog lanca Ličke Plješivice u Bijelom polju. U više dugačkoj nego širokoj dolini, kroz to polje prolazi istoimena rječica Korenica. Korenica je nastala i razvila se u obrambeno naselje podno srednjovjekovne utvrde Mrsinj-grad, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije.
Stanovništvo
Naselje Korenica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1947
4628
4067
324
298
352
333
441
304
339
496
829
1299
1716
1570
1766
1563
1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
1931.
1948.
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
2011.
2021.
Napomena: Do 1931. iskazivano pod imenom Korenica, a od 1948. do 1991. Titova Korenica. Od 1857. do 1880. sadrži podatke za naselja Gradina Korenička, Homoljac, Jasikovac, Kalebovac, Kompolje Koreničko, Mihaljevac, Oravac, Ponor Korenički, Drakulić Rijeka, Šeganovac, Vranovača i Vrpile. U 1869. i 1880. sadrži podatke za naselja Rudanovac i Vrelo Koreničko te dio podataka za naselje Plitvički Ljeskovac. U 1981. ovom naselju pripojeni su nenaseljeni dijelovi područja naselja Gradina Korenička, Kompolje Koreničko i Vranovača te dio područja naselja Kalebovac u kojem je od 1890. do 1971. i sadržan dio podataka. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Popis 2011.
Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Plitvička Jezera imala je 4373 stanovnika.
Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz 2011. bio je sljedeći:
Prema popisu stanovništva iz 2001. općina Plitvička Jezera imala je sljedeći sastav:
Samo naselje Korenica ima oko 3000 stanovnika od čega Hrvati broje oko 2600 stanovnika i 400 ostali.
broj stanovnika općine Plitvička Jezera: 6293, od čega su Hrvati većinsko stanovništvo.
1991. – 1716 (Srbi – 1519, Jugoslaveni – 84, Hrvati – 49, ostali – 64)
1981. – 1299 (Srbi – 1113, Jugoslaveni – 115, Hrvati – 54, ostali – 17)
1971. – 829 (Srbi – 767, Hrvati – 42, Jugoslaveni – 12, ostali – 8)
Izvor
Katolička crkva sv Juraj
Popis 2011, izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Statistička izvješća 1469/2012 str. 36-37. i Statistička izvješća 1468/2012 str. 408.
CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Povijest
Korenica je nastala i razvila se podno srednjovjekovne starohrvatske utvrde Mrsinj, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije. Poznato je da je hrvatski ban porazio Osmansku vojsku kod potoka Korenice oko 1500. godine.
Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. bilježi da u Korenici živi 119 vlaških obitelji.[5]
U Korenici se nalazi grob Ibrahima Sulejmana Bačića, paše s dva konjska repa (tursko odličje) koji je zajedno s jednim pristašom, zbog nemira u Turskoj 1831. prebjegao, te u listopadu iste godine umro.
Korenica je bila sjedište Koreničke kumpanije br. 6 koja je pripadala Otočkoj pukovniji Karlovačke vojne krajine.[6]
Ministar unutarnjih poslova Federalne Države Hrvatske, Vicko Krstulović donio je 5. listopada 1945. odluku o promjeni naziva mjestu Korenica u Titova Korenica. Odluka je stupila na snagu 5. prosinca 1945.[7] Prijašnji naziv vraćen je 25. srpnja1996.[8] odnosno 7. veljače1997. godine.[9]
↑Franz de Paula Julius Fras, Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze mit besonderer Rücksicht auf die Beschreibung der Schlösser, Ruinen, Inskriptionen und andern dergleichen Überbleibseln von Antiquitäten nach eigener Anschauung und aus den zuverlässigsten Quellen dargestellt für Reisende, und zur Forderung der Vaterlandsliebe. : Ein Versuch von Franz Julius Fras, k. u. k. Schulendirektor der Karlstädter Militärgrenze und mehreren gelehrten Gesellschaften Mitglied. - Zagreb, tiskano kod Franje Župana, 1835.
↑Odluka o promjeni naziva mjesta »Korenica« u »Titova Korenica« - Ministarstvo unutarnjih poslova, broj: 7578-1945. od 5. listopada 1945. objavljena je u "Zborniku zakona, uredaba i naredaba", god. I., sv. IX. od 5. 12. 1945., pod rednim brojem 444., str. 647-649. Izdavač: Narodne novine, Zagreb
↑Petar Perić: Odluka o izmjeni imena naselja, Klasa: 051-01/96-01/05, Urbroj: 2198/2-96-3, Zadar : Županijska skupština Županije Zadarsko – Kninske, 25. srpnja 1991. // Službeni glasnik Županije Zadarsko – Kninske, broj 5., Zadar, listopada 1996., str. 4.
»Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.«
↑Prijašnji naziv je potvrđen 7. veljače 1997., stupanjem na snagu Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06) što je potvrđeno i sadašnjim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
.gif){kind=small}