Oskar Schindler rođen je 28. travnja1908. u češkom gradiću Zwittau-Brinnlitz. Otac mu se zvao Hans Schindler, majka Franziska (rođena Luser). Rođen je u bogatoj katoličkoj obitelji koja je za vrijeme velike depresije1930-ih bankrotirala. Schindler se tada pridružio NSDAP-u. Kada je Oskar imao 27 godina, njegovi roditelji su se razveli. Oskar je imao jako prisnu vezu sa svojom sestrom Elfride.
Kao oportunistički biznismen, Schindler je bio jedan od mnogih koji je vidio profit od Njemačke invazije Poljske1939. Dobio je vlasništvo nad tvornicom u Krakovu od židova koji se zvao Natan Wurzel (vidi arijanizacija).
Schindler je, po Wurzelovom savjetu, tvornicu preimenovao u Deutsche Emaillewaren-Fabrik ili DEF da bi proizvodio emajlirano posuđe. Pridobio je oko 1300 Židovskih robovskih radnika uz pomoć svog Židovskog računovođe Itzhaka Sterna. Kada su se Stern i Schindler prvi put sreli, Schindler mu je pružio ruku, no Stern ju je odbio. Kada ga je Schindler pitao zašto, on mu je rekao da je on Židov i da je Židovima zabranjeno rukovati se s Nijemcima. Schindler je na to odgovorio njemačkom frazom: "Scheiße". Moguće je da je Schindler u početku bio motiviran novcem - primjerice skrivajući bogate Židovske industrijalce - no kasnije je štitio svoje radnike bez obzira na cijenu. Tvrdio da su nesposobni ili hendikepirani radnici nužni u njegovoj tvornici. Kada bi Nijemci ozlijedili njegove radnike, Schindler bi odmah ulagao prigovore vladi. Schindler je tijekom rata uhićen tri puta. Prvi put zbog toga što je poljubio mladu Židovku u obraz, a drugi put ga je uhitio Gestapo i to zbog aktivnosti na crnom tržištu. Danas je poznato da je Schindler bio agent Abwehra.
Schindler je bio svjedok iznenednog upada u Krakovski geto1942., u kojem su vojnici skupljali naseljenike geta da ih prebace u koncentracijski logor u Kraków-Płaszów. Schindler je bio užasnut brojkom ubijenih Židova koji su radili u njegovoj tvornici. Bio je jako uvjerljiva osoba, i nakon upada u geto, povećano je koristio svoje sposobnosti kako bi zaštitio svoje Schindlerjuden. Schindler je skrenuo sa svog puta obogaćivanja da bi spasio Židove koji su radili u DEF-u, često koristeći svoj legendarni šarm i laskavu osobnost kako bi izvukao svoje radnike iz neprilika. Jednom, kaže autor Eric Silver u Knjizi pravednika: "Dva gestapovca došla su u njegov ured i tražila da preda petočlanu Židovsku obitelj koja je kupila krivotvorene poljske dokumente.". Schindler je rekao "dva pijana Gestapovca otplesala su iz mog ureda bez njihovih zatvorenika i bez inkriminirajućih dokumenata koje su zatražili.". Schindler je navodno i krijumčario djecu iz geta i slao ih poljskim časnim sestrama, koje su ih ili sakrivale od nacista ili su tvrdile da su kršćanska siročad. Dogovorio se s Amonom Göthom, zapovjednikom Płaszówa, da se 900 Židova prebaci u jedan tvornički prostor gdje bi bili relativno sigurni od pustošenja njemačkih vojnika.
Schindler je dva puta uhićen od strane Gestapa zbog aktivnosti na crnom tržištu i komplikacija s utajom. Zapovjednik Amon Göth i mnogi drugi SS-ovci uzimali su Židovske posjede (novac, nakit, umjetnine itd.) za sebe, iako su oni po zakonu, pripadali Reichu. Schindler je posredovao u prodaji na crnom tržištu i očuvao je brojne ukradene predmete. Ispitivan je, no oba puta je uspio izbjeći uhićenje. Schindler bi inače podmitio vladine dužnosnike da izbjegne ispitivanje. Napredak Crvene armije prijetio je oslobađanju konc-logora. Svi ti logori su uništeni i većina njihovih stanovnika je ubijeno. No Schindler je već u listopadu1944. premjestio 1098 Židova u Brněnec-Brünnlitz, Protektorat Češke i Moravske, gdje je dobio još jednu bivšu židovsku tvornicu. Tu je započeo proizvodnju protu-avionske municije. Crvena armija je Brněnec oslobodila 8. svibnja1945. Schindler je tvornicu napustio prije oslobođenja, i to u pratnji svoje supruge Emilie i nekih prominentnih Židova.
Schindler je u svom životu prošao kroz 3 faze: prva je bila ta u kojoj ga je interesirao samo novac, druga je bila ta u kojoj je želio zaraditi novac, spasiti svoje radnike i spasiti sebe i na koncu treća u kojoj je shvatio da ne može ostvariti sve tri stvari, nego da se mora odlučiti za jednu od te tri - Oskar Schindler se odlučio za najbolju od te tri, odlučio se za spašavanje svojih radnika.
Nakon Drugog svjetskog rata
Grob Oskara Schindlera
Nakon rata Oskar je emigrirao u Argentinu. Bankrotirao je i vratio se u Njemačku 1958. gdje je vodio nekoliko propalih i neuspješnih poslova. Oskar se smjestio u Frankfurtu na Majni u ulici Am Hauptbahnhof Nr. 4 i pokušao - ponovno uz pomoć židovske organizacije - osnovati tvornicu cementa. Posao je propao 1961. Njegov poslovni partner otkazao je njihovo partnerstvo uz riječi: "...sada je jasno da si ti prijatelj Židova i više neću surađivati s tobom..."
Nitko zapravo ne zna koji su bili Schindlerovi motivi. No, citiramo njegovu rečenicu:
»Znao sam ljude koji su radili za mene...Kad znaš ljude moraš se prema njima odnositi kao prema ljudskim bićima«
Schindlerova komemoracija
Godine 1964. Schindler je odlikovan u izraelovomYad Vashem memorialu za Holokaust kao Pravednik među narodima. Tu nagradu Židovska država dodjeljuje iznimno rijetko, a kada je i dodijeli, dobiju je uglavnom Goi. Ta nagrada se danas dodjeljuje Pravednoj osobi koja (uglavnom kroz pisanje) potiče na prihvaćanje Židova i Židovske države te ismijava i marginalizira anti-semitizam. U ono vrijeme Schindler je bio tek treći kršćanin i, nesumnjivo, jedini bivši član (dok ih je spašavao još je bio član) NSDAP-a koji je dobio to priznanje. Dobio je čast da posadi drvo u Aveniji pravednih.
Pojavljivanjem Spielbergova filma, Schindler je predstavljen popularnoj kulturi. Budući da je nekima film jedini izvor znanja o Schindleru, važno je napomenuti da je on stvarno bio onakav kakvim ga je Spielberg prikazao u filmu: kao čovjeka koji je vođen profitnim amoralom, no koji kasnije donosi vrlo važnu odluku da mu je spašavanje židovskih radnika važnije od profita, a da bi to učinio nekad je morao i davati velike svote novca nacističkim dužnosnicima. Iako se Spielberg nije odrekao umjetničke slobode, Oskar Schindler je, izgleda, doista bio rijedak slučaj neromantiziranog povijesnog protagonista. No, Schindler je potrošio većinu svog bogatstva i isključio sebe iz bilo kojeg političkog položaja u svojoj državi samo da bi spasio živote svojih židovskih radnika.
↑Scindlerov grob nalazi se u blizini autobusnog parkirališta pokraj Sionskih vrata. Nausprot parkirališta nalaze se vrata koja vode u groblje. Schindlerov grob smješten je na najnižoj terasi, desno od vrata. GPS lokacija mu je UTM 711223 I, 3517126 S, Zona 36N. Grob se lako prepozna po tome što je jedini grob na kojem je naslagano kamenje, što je uobičajeni znak što ga Židovi ostavljaju prilikom posjeta grobovima svojih najbližih.
Crowe, David M. Oskar Schindler: Neispričane priče iz njegova života, ratne aktivnosti, i istinita priča o listi. Philadelphia: Westview Press, 2004. ISBN0-8133-3375-X
Keneally, Thomas. Schindlerova Arka. New York: Simon and Schuster, 1982. ISBN0-340-33501-7. Republished as Schindler's List in 1993, ISBN0-671-88031-4.
