Diplomirao je organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1977. godine, a magistrirao 1984. godine u Sarajevu. Do 1977. godne bio je nastavnik u Bosanskoj Krupi, zatim odlazi u Bihać i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od 1989. godine do početka devedesetih predavač je na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. [nedostaje izvor]
Na francuskom jeziku objavljuje pod imenom Thomas Dretart "Douleur, rhapsodie tsigane" (Bruxelles, 1988.), "L'image, florilège des lumières", (Pariz, 2001.), "Le Foyer de paroles", (Paris, 2003.), "Aux portes de l'Inaccessible"(Bruxelles, 2009.) i "Parole, mon logement social"(Bruxelles, 2010.) Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca francuskog izričaja, te niz pjesama sa španjolskog, engleskog, portugalskog i njemačkog jezika. [nedostaje izvor]
Zbog knjige posvećene Romima: "Bol, ciganska rapsodija" u Budimpešti je uvršten u Svjetsku antologiju romske poezije objavljene u trojezičnom izdanju (na engleskom, mađarskom i romskom jeziku). Zastupljen u više hrvatskih, bosanskohercegovačkih, južnoslavenskih i međunarodnih antologija. Preveo je francusku Ekumensku Bibliju, a 2003. godine i Kuran na hrvatski jezik kao i bogumilsko-katarsko Evanđelje Ivana Evanđeliste Interrogatio Iohannis. Isti francuski izvornik Ekumenskog prijevoda Biblije preveo je na bošnjački i srpski. Francuski prijevod Kurana benediktinke Denise Masson preveo je i postavio na Wikizvor bosanskog jezika i Wikizvornik srpskog jezika. To je prvi prijevod Biblije na suvremeni bosanski jezik, a pod oznakom "vaseljenski/ekumenski" i na srpski prijevod koji donosi tekstove koji razdvajaju kršćanske crkve. Napravio je i prijevod za crnogorski jezik. Preveo je i Budinu zakletvu i Bhagavat Gitu na hrvatski. Na francuski je preveo pjesme Lane Derkač (Qui a mis en rang les gratte-ciels?: et autres poemes, 2010.).[nedostaje izvor]
U ratu u Bosni i Hercegovini obavlja niz političkih dužnosti na razini Okruga i Općine Bihać, te zapovijeda hrvatskim oružanim snagama pridruženim Armiji BiH do 1993. godine. Vjeran Ustavu BiH odriče se poslušnosti Mati Bobanu, otvorenom izjavom da ne priznaje ni Matu Bobana ni Herceg-Bosnu kao izdaju Ustava i Republike Bosne i Hercegovine. Prisiljen odlazi u izgnanstvo.[nedostaje izvor]
Douleur, Rhapsodie tsiganeISBN978-287-459-231-7 ; dvojezično - fr-hr u zajedničkom prijevodu s Gérardom Adamom; Chloé des Lys, Barry (Belgique) 2008
Aux Portes de l'Inaccessible/Na vratima nedostupnog, ISBN978-2-930333-26-7,M. E. O. Editions, Bruxelles 2009
Parole, mon logement social (pisano francuski, za potrebe izdavača-prevoditelja načinjen hrvatski prijevod, s kojeg je načinjen kvalitetniji prijevod na francuski po Žerar Adamu i ne postoji hrvatski original ove knjige osim rukopisnog autorovog prijevoda na hrvatski), ISBN978-2-930333-26-7,M. E. O. Editions, Bruxelles,2010
"Riječ, Poezija i Filozofija - estetička rasprava - Uvod u Antologiju poetičkog sublimizma" Bruxelles, Éditions M.E.O., Bruxelles 2012., ISBN978-2930333427
Mnogoglasje - Suvremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine"; ZdravkoKordić i Krešimir Šego u časopisu "Osvit" broj 1-2, Mostar, 2000.
"Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV st. do danas-Antologija poezije"; Prof. dr. Miloš Okuka u Matica hrvatska, Hrvatska misao, svezak 25-26, Sarajevo, 2002.;
libreto za oratorij "Opus N°1" premijerno izvedeno po Simfonijskom orkestru RTB uz glazbu Vuka Kulenovića, (Prvi festival simfonijskih orkestara Jugoslavije u Bihaću 1984. godine)
libreto za scensku postavku oratorija po Dretarevoj poeziji, koreografija Branke Kolar, na glazbu iz opere Ero s onog svijeta i Carmina Burana (recital - Tomislav Dretar, ples - Bihaćki plesni ansambl i Karate klub Bihać).
Kulturološka djela
Napomena - Ukupan broj tekstova ovih vrsta i rodova tijekom 25 godina bavljenja je oko 300.
"Konceptualizacija kulture u programima KPJ/SKJ" (u časopisu "Socijalizam" 6/84);
"Komunistička partija i kultura", (u časopisu Opredjeljenja, 8-9/80);
"Međunacionalni odnosi u svjetlu revolucionarne prakse", (Sveske 2/83);
"Krleža i Titovo djelo", (Sveske 10/85);
"Jugoslavenstvo, majka koja ne smije pojesti svoju djecu", (priopćenje na Okruglom stolu povodom 35. godišnjice Zavoda za istraživanje kulturnog razvitka Srbije, Beograd, 1982.)