Vazmeno trodnevlje

Vazmeno trodnevlje ili Sveto trodnevlje (lat. Sanctum Triduum) je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini, dio Velikoga tjedna u kojemu kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Počinje Misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak, dostiže vrhunac u Vazmenom bdjenju i završava Velikom subotom.

Vazmeno trodnevlje čine:

• Veliki četvrtak (od Mise večere Gospodnje) – spomendan Isusove posljednje večere,
• Veliki petak – spomendan Isusove muke i smrti,
• Velika subota – dan tišine, molitve i pohoda Božjeg groba.

Na Veliki četvrtak prestaju zvoniti zvona u crkvama i ne sviraju orgulje do Vazmena bdjenja.

Tijekom Vazmena trodnevlja, Katolička Crkva nudi mogućnost udjeljivanja potpuna oprosta na sljedeće načine:^[1]

• na Veliki četvrtak:
  • pobožnim recitiranjem ili pjevanjem hvalospjeva Tantum ergo (Divnoj dakle) tijekom prijenosa Svetootajstva iz svetohraništa u bočni oltar ili nakon mise;
  • polusatnim euharistijskim klanjanjem;
• na Veliki petak:
  • pobožnim sudjelovanjem u klanjanju sv. križu u Obredima Velikog petka;
  • molitvom križnog puta;
• na Veliku subotu:
  • molitvom krunice dvije ili više osoba;
  • sudjelovanjem u Vazemnu bdjenju i obnovom krsnih obećanja u liturgiji bdjenja.

Portal: Kršćanstvo

• Žudije

• Grubišić, Ivan. 2016. Teologija svetog Vazmenog trodnevlja. Počeci: časopis bogoslova Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. 13 (1): 15-18