Augustov forum drugi je po starosti među carskim forumima u Rimu.
Podignut je između 42. pne. i 2. pne., kao reprezentativno gradsko okupljalište, kojim je dominirao monumentalni Hram Marsa Ultora.
Augustov forum. Na slici se vide ostaci Hrama Marsa Ultora: visoki podij s pristupnim stubama i tri sačuvana korintska stupa. Na desnom dijelu fotografije vidi se dio južne eksedre s nišama za statue znamenitih ličnosti iz rimske povijesti.
Historija gradnje
Tokom bitke kod Filipa protiv Bruta i Kasija, ubojica njegova adoptivna oca Julija Cezara, Oktavijan, budući car August, zavjetovao se da će ako pobijedi, u Rimu podići hram bogu Marsu Osvetniku (Mars Ultor).[1] To je i učinio, podigavši oko hrama forum koji se na sjeveru nastavlja na Cezarov forum, prvi u nizu rimskih carskih foruma, kojima je – zbog skučenosti i pretrpanosti rimskog Foruma - osim osiguranja nužnih novih reprezentativnih prostora za javno okupljanje, jednako važna funkcija bila politička propaganda tj. ovjekovječenje naručiteljeve slave.[2]
Rekonstrukcija izvornog izgleda ForumaJugoistočni ulaz na Augustov forum – tzv. Arco dei Pantani
Kako bi naglasio svoju vezu s Cezarom, ključnim čovjekom rimske države u vrijeme njegove mladosti, koji je i u narodu bio vrlo popularan, August je odlučio svoj forum podići u nastavku Cezarova foruma, s njegove istočne strane. Premda je u početku planirao još monumentalniji sklop, zbog velikih teškoća oko otkupa zemljišta sredstvima iz ratnog plijena[3], prvotni je plan morao biti donekle izmijenjen. To se prije svega vjerojatno odnosi na jugoistočni ugao, na kojem je očita tlocrtna asimetrija vješto prikrivena kolonadamaportika.[4]
Forum je zauzimao prostor veličine 125*118 metara. Na njega se ulazilo kroz tri ulaza, s Cezarovog foruma. Sa dužih strana bio je omeđen kolonadama, a na istočnom kraju nalazio se Hram Marsa Ultora. U centru foruma nalazio se carev trijumfalni brončani četveropreg.[5] U dnu foruma, uz začelje Hrama, postojala su i dva sekundarna ulaza, kojima se prolazilo kroz 36 metara visok zid, izvorno obložen mramorom i štukom[6] koji je Forum ograđivao od bučne četvrti Subure, štiteći ga također od požara koji su često pustošili taj dio grada.[7] Južni ulaz, tzv. Arco dei Pantani dobro je očuvan, kao i dva kratka stepeništa koja su vodila do njega.[8]
Hram Marsa Ultora
Hram je bio izgrađen na visokom podiju, sagrađenom u suho tehnikom opus quadratum, obloženome mramorom.[9]
Hram Marsa Ultora. U središnjem dijelu stubišta vide se ostaci hramskog žrtvenika.
Do hrama se uspinjalo stubištem sa 17 stuba, koje je u svojem središtu imalo žrtvenik, dok je sa strana bilo omeđeno dvjema fontanama.
Museo dei Fori imperiali (Trajanove tržnice). Kroz dovratnike u sredini slike se vidi kapitel cele hrama Marsa Ultora ukrašen pegazovim protomama
Na pročelju se nalazilo 8 korintskih stupova od kararskog mramora, visokih preko 17 metara, te još po 8 s dviju bočnih strana.[10]
Peripteralni korintski kapitel s detaljom trabeacije hrama i kasetiranog stropa ukrašenog motivom kukastog meandra
Sa začelne strane koja se oslanjala na visoki ogradni zid nije bilo stupova, te je hram po tipu dakle bio peripteros sine postico.[11]
U svojoj unutrašnjosti hram je u stanovitoj mjeri ponavljao raspored foruma.
Kipovi božanstava Marsa Ultora, Venere i božanskog Julija (Divus Iulius)[12] nalazili su se u proširenju cele sličnom apsidi, koje se pristupalo širokim stubištem.[13]
Sačuvani primjer s majstorski oblikovanim Pegazovim protomama pokazuje da su kapitelipilastara cele bili vrlo bogato kiparski oblikovani, te da su slijedili suvremene atičke uzore.
Detalji entablature vanjskog trijema kao što je kukasti meandar[14] slijedili su pak suvremene maloazijske uzore, pa je očito da su među projektantima i izvođačima hrama morali biti i Grci.[15]
U hramu se, kao svojevrsna relikvija, čuvao Cezarov mač.[16]
Portici s egzedrama
Dvije duže strane foruma bile su zaklonjene mramornim porticima korintskoga reda koji su na vrhu bili ukrašeni karijatidama i glavama božanstava na štitovima, no ostaje dvojbeno da li se iznad prizemnog portika nalazila atika ili još jedna etaža (kat) s portikom.[17]
Karijatida i štit s prikazom Jupitera Amona, ukras portika koji je okruživao forumTlocrt Augustovog forumaTrodimenzionalna rekonstrukcija izgleda Hrama Marsa Ultora i portika koji su obrubljivali Forum
Oba portika su završavala egzedrama. Iza kolonade, na zidu portika i na zidovima egzedri nalazile su se, poredane u dvije etaže, niše za statue istaknutih građana[18], uokvirene povezanim stupovima, koji su držali mramornu entablaturu. Baza statue sadržavala je natpis s imenom i funkcijom prikazanog zaslužnika, dok su na ploči ispod statue bila navedena njegova djela.
U središtu sjeverne egzedre bio je kip Eneje kraj kojeg su bili manji kipovi Anhiza, Askanija, Jula, te kraljeva Albe Longe.
Slično tome, u središtu južne egzedre bio je kip Romula kojeg su okruživali sumi viri – najznačajnije osobe iz rimske historije, čiji su se kipovi nalazili i u nišama oba portika. To su bili, na primjer, trijumfatori iz vremena republike, ali i preci najstarijih rimskih porodica čiji su se članovi u redovima pompejanaca borili protiv Cezara: u svjetlu carske propagande bio je to prikaz nacionalnog izmirenja i povratka Sloge (Concordia).
Augustova propaganda htjela je time prikazati da se mitske predaje (Eneja) i republikanska historija Rima (Romul) susreću u osobi Oktavijana – Augusta.[19]
Kraj južnoga portika i dio egzedre s nišama u dvije etaže u kojima su se nalaziki kipovi velikana rimske historije. Pod je popločan raznobojnim mramorima iz udaljenih dijelova Carstva.
Eneja je prethodnik osnivača Rima ali i roda Julijevaca, preko Jula, kralja Albe Longe. Osobito je znakovita podudarnost između ovog niza statua i Vergilijeva popisa Augustovih predaka u IV. knjizi Eneide, očito navedenog s istom ideološkom intencijom.[20]
U egzedrama se i danas vide ostaci bogatog popločanja raznobojnim vrstama mramora iz Numidije, Frigije, s Teosa, Hiosa, Eubeje, da spomenemo samo one čiji se ostaci i danas nalaze na izvornome mjestu.[21]
To nije bio prvi slučaj da su bojeni mramori korišteni u Rimu, ali je bio prvi slučaj da su korišteni u ovako velikoj mjeri.
Očiti kontrast između bjeline kararskoga mramora Hrama Marsa Ultora i slikovitih raznobojnih mramora korištenih u porticima i egzedrama bio je svakako novost, pa i ne čudi da je Plinije Stariji Augustov forum, skupa s Bazilikom Emilijom (koja je također bila bogata opremljena mramorom) i Vespazijanov Hram Mira (Templum Pacis) navede kao tri najljepša zdanja na svijetu.[22]
Funkcije arhitektonskoga sklopa
Hram Marsa Ultora je, kao što je to bio običaj kod Rimljana, osim vjerske imao i javnu funkciju. U njemu se sastajao Senat da donosi odluke o ratu i miru. Tu su vojskovođe nakon trijumfa predavali znake svog dostojanstva. Tu su se izlagala i čuvala zaplijenjena vojnička znamenja neprijatelja, a rimski dječaci tu su prvi put bivali odijevani u muške toge.
Egzedre u dnu portika su vjerojatno služile kao sudnice[23] a portici kao šetnice i okupljališta.
Promjene i dogradnje
U velikoj prostoriji u dnu sjevernog portika, car Klaudije je dao postaviti 14 m visoku statuu cara Augusta, a tu su se nalazile i dvije Apelove slike.[24]
U osi dvaju pomoćnih ulaza, u dnu foruma, sagrađeni su slavoluci Druzu Mlađem i Germaniku, koji su komemorirali njihove pobjede u Panoniji (Druz) i Germaniji (Germanik). Prema nekim mišljenjima ti su se slavoluci nalazili u ravni cele Hrama Marsa Ultora,[25] dok ih drugi smještaju nešto pliće, u ravan hramskih vrata.[26]
Premda je faktično bio vladar rimske države, što mu je omogućavalo upravljanje u ono doba enormnim prihodima, August je prezirao raskoš, što pokazuje i činjenica da je ljetnikovac koji je njegova unuka Julija podigla rasipnički rastrošno, po njegovom naređenju bio srušen. Sam je živio u skromnoj kući Hortenzija na Palatinu, koja se nije isticala ni veličinom ni sjajem, te nije bila ukrašena mramorom niti podnim mozaicima, utjelovljujući tako glavno geslo Augustove vladavine – auctoritas: dostojanstvo, vrijednost, primjerenost.
Takav strog, dostojanstven duh obilježavao je i svu arhitekturu Augustova vremena. „Barokne“ težnje kasnorepublikanske arhitekture odjednom su iščezle, zadržavajući se tek u sporednim elementima tlocrta i detaljima skulpturalnih ukrasa. Glavna odlika augustovske arhitekture specifični je klasicizam koji se ogleda u jasnom i strogom skladu stupova i gređa, nosača i tereta. Dominiraju čiste vertikale i horizontale, dok se lukovi i bačvasti svodovi tipični za prethodno vrijeme, naprasno izbjegavaju.
Zorni primjeri takvog klasicizma upravo su Augustov forum u Rimu i Augustov hram u Puli.
Na čitavom Augustovom forumu, izuzev vrata zvanih Arco dei Pantani, ne nalazimo niti jedan luk.
Štoviše, čak ni niše za statue uglednika u porticima nisu bile presvođene lučno, niti su polukružnog, već pravokutnog tlocrta.
Sličnu strogost vertikala i horizontala, uz upadljivu čednost ornamenta zapažamo i na poznatom Augustovom hramu u Puli, sagrađenom još za careva života, koji na još rigidniji i čišći način utjelovljuje sve osnovne odlike klasicizma augustove epohe.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
