Bibliotekarstvo je djelatnost sortiranja i posao izdavanja na posudbu knjiga i drugih radova u bibliotekama.
Smisao biblioteke je korištenje u njoj pohranjenog bibliotečkog fonda. Bibliotečki fond u velikoj mjeri čine knjige, ali i drugi predmeti kao što su fotografije, slike, karte, muzički i slikovni magnetni i digitalni zapisi, kompjuterski sadržaji, referentni radovi, logičke igračke i mnoge druge vrste sadržaja.
Poslovanje biblioteke čine sljedeće aktivnosti:
- izgradnja i održavanje bibliotečkog fonda (održavanje fonda knjiga i dolazak do novih, briga o njihovom stanju, fizičkoj zaštiti i popravcima knjiga)
- izgradnja i održavanje bibliotečkog kataloga (katalogizacija)
- korištenje fonda (čitanjem u čitaonici ili kroz posudbu korisnicima koji su registrovani članovi)
- pomoć korisnicima u traženju informacija ili korištenju knjižnične građe
- druge naučne, informativne i sl. aktivnosti koje se odvijaju u bibliotekama
Katalogizacija
Bibliotečki katalog pomaže bibliotekarima i korisnicima da identifikuju i pronađu knjigu u biblioteci (po naslovu, autoru, temi i drugim kriterijima).
Katalozi nastaju postupcima formalne i sadržajne katalogizacije. Katalogizacija je aktivnost kojom se podaci o knjizi odabiru prema pravilima, zapisuju na standardni način i prikladno organizuju radi kasnijeg pretraživanja. Ovi podaci čine bibliografski opis, temelj bibliografija i bibliotečkih kataloga.
- Formalnu katalogizaciju čini izbor podataka o knjizi s naslovne stranice knjige i drugih sličnih stranica u knjizi (naslov, autor, izdavač, godina izdanja itd.) i njenom fizičkom obliku (dimenzije, broj stranica i sl.) i njihovo zapisivanje na standardni način. Formalnom katalogizacijom nastaju podaci za abecedni, naslovni, autorski, matični, mjesni i slične kataloge.
- Sadržajnu katalogizaciju čini izbor i zapisivanje pojmova i oznaka koje govore o sadržaju knjige. Sadržajnom katalogizacijom nastaju podaci za stručne i predmetne kataloge.
- Klasifikacija je aktivnost kojom se knjizi i drugom predmetu iz bibliotečkog fonda određuje jedna ili više klasifikacionih (stručnih) oznaka, koji daju informacije ’o čemu se radi’. Klasifikacione oznake olakšavaju pronalaženje bibliotečke građe u stručnim katalozima i često se koriste kao mehanizam za fizički blizak smještaj građe koja govori o sličnom predmetu. Za klasifikaciju građe može da se koristi Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK, engl. UDC). U svijetu su joj popularne alternative Deweyeva decimalna klasifikacija, Klasifikacija Američke kongresne biblioteke, Blissova bibliografska klasifikacija i Ranganathanova analitičko-sintetička klasifikacija.
Kataložna pravila
Bibliotekarska tradicija dijela građe na srpskohrvatskom jeziku jeste po Pruskim pravilima, a od 1961. na Pariškim načelima. Pariška načela su bila temelj za oblikovanje serije IFLA-inih (engl. International Federation of Library Associations and Institutions) opisa pravila za oblikovanje bibliografskih zapisa pod nazivom ISBD (engl. International Standard Book Description). Eva Verona je na temelju Praških načela i ISBD-a izradila Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga (PPIAK) koji je u radu koristila većina jugoslavenskih biblioteka.
Katalozi i bibliografije
Tradicionalni bibliotečki (’papirnati’) katalog je skup ladica napunjenih kataložnim listićima. Kompjuterski bibliotečki katalog je programski sistem s bazom podataka u kojoj se čuvaju bibliografski opisi, s dijelom koji podupire cjelokupno bibliotečko poslovanje i dijelom koji služi za javni pristup korisnika katalogu (engl. Online Public Access Catalog, OPAC). Tradicionalni katalog je zbog ograničenih mogućnosti zapisa i pretraživanja bio izrađivan u obliku više skupova kataložnih listića sa sličnim podacima ali poslaganim na različite načine, dok je kompjuterski bibliotečki katalog jedan skup podataka, ali prikaziv i pretraživ na mnogo načina.
Katalog sadrži podatke o bibliotečkom fondu jedne ili više biblioteka, dok bibliografija navodi knjige jednog ili više autora, o nekom ili s nekog greografskog, jezičkog, etničkog ili državnog područja, iz nekog vremenskog perioda ili o nekoj temi od posebnog interesa za autora bibliografije.
Povezano
Literatura
