Cluj-Napoca

Cluj-Napoca
	Panorama gradaPanorama grada
	Koordinate: 46°46′N 23°35′E / 46.767°N 23.583°E
Država	Rumunjska
okrug	Cluj
	Vlast
- gradonačelnik	Emil Boc
	Površina
- Ukupna	179.52 km²
	Stanovništvo (2011.)
- Grad	324,576
- Gustoća	1,808
Vremenska zona	UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj	400xyz
Pozivni broj	+40 x64
	Službene stranice; www.primariaclujnapoca
Karta
	Cluj-Napoca

Cluj-Napoca čita se Kluž-Napoka (njemački: Klausenburg, mađarski: Kolozsvár) je grad na sjeverozapadu Rumunjske od 324,576 stanovnika.^[1]

Cluj je bio historijska prijestolnica Transilvanije, a današnji Cluj-Napoca je administrativni centar okruga (județ) Cluj^[2], i treći po veličini grad u zemlji.

Geografske karakteristike

Cluj-Napoca leži u dolini rijeke Someşul Mic, udaljen oko 320 km sjeverozapadno od Bukurešta.^[2]

U gradu živi značajna mađarska manjina, - točnije njih 49,565^[3] pa je po tome drugi grad u Rumunjskoj.

Historija

Grad leži na istom mjestu na kojem se prostirao antička dačka - Napoca (latinski, čita se Napoka), koju su Rimljani pretvorili u municipijum.^[2]

Tokom srednjeg vijeka grad se zvao - Culus, što se zna iz dokumenata iz 1173., ali je početkom 15. vijeka bio znan kao Cluj (rumunjski, čita se Kluž; vjerojatno iz Castrum Clus (latinski), male utvrde koja datira iz 1213). U to vrijeme bio je također poznat i po svom njemačkom imenu - Klausenburg, a i po mađarskom - Kolozsvár. Kao prosperitetni trgovački i kulturni centar, proglašen je 1405. - slobodan grad.

Nakon osnivanja Kneževine Transilvanije (osmanskog vazala) u 16. vijeku, Cluj je postao njena prijestolnica.^[2] Nakon potpisivanja Karlovačkog mira - 1698. Cluj i čitava Transilvanija pripali su Habsburškoj monarhiji^[4], pa je u 19. vijeku postao dio Ugarske.

Nakon Prvog svjetskog rata - 1920. grad s ostalom Transilvanijom, pripojen Rumunjskoj. Antičko ime grada - Napoca dodano je uz postojeći Cluj 1974.^[2]

Privreda

Nakon uključenja u rumunjsku državu grad je doživio snažni industrijski napredak. U gradu se proizvode rashladni uređaji za industriju i domaćinstva, obuća i proizvodi od kože, porculan, cigarete i prehrambeni proizvodi.^[2]

Znamenitosti i školstvo

Među brojnim historijskim spomenicima ističe se rodna kuća ugarskog kralja Matije Korvina (1458. - 1490.), Zatim katolička katedrala sv. Mihaela (1321. - 1444), jedna od najvećih gotičkih crkava u Rumunjskoj i Palača Bánffy podignuta u periodu 1773. - 1785., u kojoj se danas nalazi Muzej umjetnosti.^[2]

U gradu djeluje Univerzitet Babeş-Bolyai, nekoliko tehničkih i stručnih instituta, kao što je Institut likovne umjetnosti Ion Andreescu, Konzervatorij Gheorghe Dima, i ekspozitura Rumunjske Akademije. Institut za speleologiju bio je prvi takve vrste u svijetu, a botanički vrt se smatra najbogatijim u Rumunjskoj.

Gradovi prijatelji

Francuska, Dijon Francuska, Nantes Hrvatska, Zagreb Njemačka, Köln Mađarska, Pécs SAD, Columbia Izrael, Beersheba	Kina, Zhengzhou Južna Koreja, Suwon Filipini, Makati Venecuela, Chacao Brazil, São Paulo Albanija, Korçë Italija, Parma (provincija)	SAD, Rockford SAD, East Lansing Ujedinjeno Kraljevstvo, Rotherham Čile, Valdivia Italija, Viterbo Belgija, Namur Kina, Ningbo

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Cluj-Napoca” (engleski). City population. Pristupljeno 18. 02. 2015.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 ^2,5 ^2,6 „Cluj-Napoca” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. 02. 2015.
↑ „Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune”. National Institute of Statistics. 5.07. 2013. Arhivirano iz originala na datum 2016-01-18. Pristupljeno 19. 02. 2015.
↑ „Treaty of Carlowitz” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. 02. 2015.

Literatura

The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386.
Pohl, Walter (2013). „National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy”. u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870.

Povezano

Univerzitet Babeș-Bolyai

Vanjske veze

Službene stranice grada (ro)
Cluj-Napoca na portalu Encyclopædia Britannica (en)

[mam-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Cluj-Napoca” (engleski). City population. Pristupljeno 18. 02. 2015.

[brit-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 ^2,5 ^2,6 „Cluj-Napoca” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. 02. 2015.

[etnie-3] „Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune”. National Institute of Statistics. 5.07. 2013. Arhivirano iz originala na datum 2016-01-18. Pristupljeno 19. 02. 2015.

[kar-4] „Treaty of Carlowitz” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 19. 02. 2015.

[1]

[2]

[3]

[4]