Croydon (izgovor: [Krojdn]) službeno engleski London Borough of Croydon , je jedan od 19 borougha Vanjskog Londona (Outer London) metropolitanske grofovije Greater London[2] u kom živi 379,031 stanovnika.[1]
Geografske karakteristike
Croydon se nalazi na jugu londonske metropole.[2]
U okviru njegovih granica leže kvartovi nekadašnja sela (od sjevera prema jugu); Upper Norwood, Norbury, South Norwood, Thornton Heath, Bensham Manor, West Thornton, Selhurst, Woodside, Broad Green, Addiscombe, Ashburton, Waddon (djelomično),
Fairfield, Heathfield, Fieldway, Croham, Shirley, Selsdon and Ballards, New Addington, Purley, Sanderstead, Kenley, Coulsdon (Istočni i Zapadni) i djelomično Whyteleaff.[2]
Historija
Borough Croydon osnovan je 1965. spajanjem dotadašnjeg Borougha Croydon i susjednog Distrikta Coulsdon and Purley, koji su dotad pripadali historijskoj Grofoviji Surrey.[2]
Postoje arheološki dokazi o prahistorijskim naseljima po cijelom teritoriju Croydona.[2]
Feudalno imanje Croydon dokumentirano je još 809., a nakon toga i u Domesday Booku 1086. William I Osvajač je to imanje poklonio nadbiskupu Lanfrancu, koji na njemu podigao palaču.[2] Ona je dugo služila kao ljetna rezidencija nadbiskupima od Canterburyja. Nadbiskupi su ga 1781. prodali, pa su se od tad koristili dvorcem Addington. Danas se on koristi kao konferencijski centar, a stara Palača Croydon kao djevojačka škola.[2]
Pet od šest nadbiskupa koji su živjeli u Croydonu, pokopano je u parohijskoj crkvi - Croydona, među njima i nadbiskup John Whitgift, koji je 1596. - 99 osnovao školu i ubožnicu, one danas nose njegovo ime.[2]
Crkva u Sandersteadu, koja je temeljno restaurirana 1976. ima srednjovjekovne freske.[2]
Croydon je bio staro trgovište Grofovije Surrey na putu od Londona do Brightona sve do 19. vijeka, kad je postao zona širenja Londona. To se poklopilo sa razvojem londonskog transportnog sistema. Prva željeznička pruga od Wandswortha (dio metropolskog Londona) do Croydona izgrađena je 1803., u to vrijeme vagone su vukli konji.[2] Nakon tog
je 1809. prokopan kanal, a od 1839. radi direktna željeznička linija do Londona sa parnom lokomotivom.[2]
Prvi londonski aerodrom, preteča Heathrowa podignut je 1915. u Croydonu, on je zatvoren 1959.[2]
Croydon je dosta propatio od masovnog bombardiranja za vrijeme Drugog svjetskog rata.[2]
Od 1956. centralni dio Borougha Croydon gdje se nalaze željezničke stanice, počeo se transformirati u poslovno - trgovački kvart oko trgovačkih centara Whitgift i Drummond. Centar kulture Fairfiel ima koncertne dvorane, galerije i kino. A centar Croydon Clocktower koji je otvoren 1995., ima biblioteku,
izložbene dvorane, kino i umjetničke radionice.[2]
Croydon ima najveću koncentraciju uredskih zgrada izvan centra Londona u Engleskoj, ali i puno pogona lake industrije, naročito tvornice hrane i pića. Javni parkovi i zelene površine obuhvaćaju oko 1 / 7 površine borougha.[2]
Etničke manjine čine 1 / 4 stanovništva borougha, najviše doseljenika ima iz Južne Azije i Kariba.[2]
Pobratimski gradovi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „United Kingdom: Greater London” (engleski). City population. Pristupljeno 24. 01. 2017.
- ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 „Croydon ” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 24. 01. 2017.
Vanjske veze
