Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.
Nalazi se s lijeve strane rijeke Save, a mostom je povezana s gradom Brčko u BiH. Najveće je od svih sela Cvelferije.
Stanovništvo
Unutrašnjost džamije u Gunji.
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gunja imala je 5.033 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Gunji.
Prvi stanovnici u Gunju se doseljavaju početkom 18. stoljeća iz Bosne.
Gunja danas ima 5.033 stanovnika (popis iz 2001.), a broji čak 19 nacionalnosti. Jednu od brojnijih nacionalnih manjina (13,77%) čine Bošnjaci koji imaju u selu sagrađenu i džamiju, pored Zagreba jedinu u Hrvatskoj.
Druga najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koju čini oko 6,05 % stanovnika
Historija
Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog bronzanog doba nastalo 1300 godina prije Hrista, možda i ranije. Riječ je o Vatinskoj kulturi.
Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape Grgura XI. Gunja se po prvi put spominje 1378. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. Bartholomaeus Pisanus pod imenom Alšan. U to vrijeme na području Gunje se nalazio franjevački samostanbosanske vikarije koji je pripadao mačvanskoj kustodiji.
Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.
Uz rijeku Savu, bila je granica sa Turskom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.
Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:
Odavno smo graničari stari
čuvali smo garnicu na Savi
čuvali je sa stari’ čardaka,
branili je ‘rabro od Turaka.
i djedovi naši krv su lili
da čuvamo naš zavičaj mili...
U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva Svetoga Jakova apostola a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u Đakovu. Gunja je postala župa prije više od 100 godina.
Ukinućem Granice / Vojne Krajine 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište.
U Gunji se 1953. uvodi obvezatna sedmogodišnja osnovna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja Osnovna škola Antun i Stjepan Radić.
Gospodarstvo
Poznate osobe
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Kultura
U Gunji djeluje KUD Graničari koji je osnovan 1971. godine, a njeguje slavonske plesove i običaje.
U KUD-u djeluju četiri sekcije i to: folklorna,tamburaška,dramska i ženska pjevačka skupina. KUD Graničari redovoti je sudionik folklornih manifestacija ovoga kraja i to: Šokačkog sijela u Županji, Vinkovačkih jeseni, Raspjevane Cvelferije i Večeri dr.M.Bačića u Babinoj Gredi.Dva puta godišnje KUD organizira kulturno zabavni program u Gunji i to na Mladi Uskrs i za Svetu Katu kada obično imamo goste te zajednički dajemo program.
KUD također organizira i Pokladne svatove u vrijeme poklada te Maskembal na pokladni utorak, a svake goodine u listopadu mjesecu organiziramo Večeru KUD-a i naravno sudjelujemo na Misi zahvalnici obučeni u narodne nošnje.
Od prošle godine KUD ima dobru suradnju sa dva KUDa iz Vojvodine, i to sa HKPD S.S.Kranjčević iz Bačkog Brega (Berega)i HUK Lajčo Budanović iz Male Bosne kod Subotice.
Sport
Od sportskih klubova djeluje NK "Jadran" osnovan 1928. godine. Natječe u međužupanijskoj ligi Vinkovci-Osijek (ekvivalenta 4. HNL).
