Katedrala je smještena u 6. kotaru u centru grada, jugoistočno od križanja avenije Karim-hana i Nedžatolahijeve ulice. Istočno od katedrale nalazi se zgrada iranskog Državnog zavoda za edukacijsko testiranje (NOET), poznata po velikim muralima Homeinija i antiameričkim parolama. Sjeverno od katedrale, preko puta avenije Karim-hana, nalaze se istočni i zapadni Park Djevice Marije s fontanama, dječjim igralištem, te muralom i skulpturom Marije i Isusa. Dvije lokacije religijskog karaktera preko avenije su povezane pješačkim mostom.
Historija
Godine 1945. lokalna armenska zajednica na trenutnoj lokaciji katedrale izgradila je malu crkvu, a ideja o gradnji velike katedrale pojavila se 1961. kada je imućni dobrotvor Markar Sarkisijan zamoljen da financira gradnju u čast svoje preminule žene. Pregovori su vođeni mjesecima i Sarkisijan je u međuvremenu umro, nakon čega je zajednica nastavila surađivati s njegovim sinovima Gurgenom i Vasgenom. Izgradnja je započela 1964. i trajala je punih šest godina. Uz prigodne svečanosti otvorena je 1970., a bitno je nadograđena i renovirana 2000. godine. Katedralu koristi Armenska apostolska Crkva čija zajednica obuhvaća više desetaka tisuća teheranskih Armenaca. Prilikom proslava Božića i Uskrsa oko građevine se skuplja velik broj vjernika zbog čega se na lokalnim cestama (uključujući aveniju) promet privremeno obustavlja.
Arhitektura
Građevina ima kapacitet za 750 vjernika, tlocrtnih je dimenzija 38 x 20 m i visine od oko 30 m. Najveća je među 37 crkava u Teheranu, ujedno i u Iranu, te među najvećima u Jugozapadnoj Aziji. Glavni projektant katedrale je iransko-armenski arhitekt Mirza Kutček. Os trobrodne katedrale proteže se u smjeru istok-zapad, portal se nalazi na zapadnoj strani, a apsida s oltarom na istočnoj. Sukladno tradicionalnoj armenskoj arhitekturi, glavni zvonik nalazi se po sredini osi i ima bazu u obliku okrnjene kocke koja prelazi u cilindrični tambur, potom u poligonalni s prozorima, te konačno rebrastu piramidu s heksadekagonalnom bazom. Okrunjen je konusnim vrhom nad kojim se nalazi veliki križ. Na sličan način oblikovana su i dva sporedna zvonika na pročelju čija kvadratična baza prelazi u oktogonalne piramide. Fasada objekta izrađena je od bijelog mramora. Unutrašnjost katedrale oslikao je Avedik Ajvazijan prema uzoru na MichelangelovuBaziliku sv. Petra u Vatikanu i prikazuje Ivanovo krštenje odnosno Isusovouzašašće u nebo, a prozori su oslikani tradicionalnim motivima iz armenske historije. U njenom dvorištu nalazi se i spomenik žrtvama Armenskog genocida iz 15. 4.1915. godine.
(en) Burke, Andrew; Elliott, Mark (2008.). Iran, 5. izdanje, Melbourne, Australia: Lonely Planet, str. 108., ISBN9781741042931, OCLC671267593.
(en) Frampton, Kenneth; Khan, Hasan-Uddin (2000.). World Architecture 1900-2000: A Critical Mosaic: The Middle East. Vienne: Springer, str. 118.-119., ISBN9783211832882, OCLC800528192.
.jpg)
