Književni časopis

Književni časopis je glasilo koje se bavi književnošću i nudi prostor piscima i pjesnicima, kako afirmiranim tako i novim, da svoja djela predstave javnosti. Sve do prošlog stoljeća objavljivanje u časopisu bilo je temeljna faza za svakoga tko želi ući u svijet pisma. U mnogim biografijama pisaca iskustvo književne revije predstavljalo je početak karijere. Književni časopisi obično objavljuju kratke priče, poeziju i eseje, uz književne kritike, prikaze knjiga, biografske profile autora, intervjue i pisma.

Nouvelles de la république des lettres – koji je osnovao Pierre Bayle u Francuskoj 1684. – se smatra prvim književnim časopisom. Središnji časopis 17. stoljeća su bio Journal des sçavans – sa kojim je izlazio Acta Eruditorum u Leipzigu – izdavan je na na latinskom i francuskom jeziku, da bi bili predani međunarodnoj znanstvenoj zajednici.

Književni časopisi postali su uobičajeni početkom 19. vijeka, odražavajući sveukupni porast broja knjiga, časopisa i znanstvenih časopisa koji su se objavljivali. U Velikoj Britaniji, kritičari Francis Jeffrey, Henry Brougham i Sydney Smith osnovali su Edinburgh Review u godini 1802. Ostale britanske revije iz ovog razdoblja uključivale su Westminster Review (1824), The Spectator (1828) i Athenæum (1828).

Između 1798. i 1800. se bilježi kratki vijek časopisa Athenaeum koji su u Berlinu vodili braća August W. Schlegel i Friedrich Schlegel. Časopis je bio jezgro prve iskre njemačkog romantizma i njemu nalazimo doprinose Dorotheje Schlegel, Caroline Schlegel, Friedricha od Hardenberga, Augusta F. Bernhardija, Sofije Bernhardi, Friedricha Schleiermachera, Augusta L. Hülsena i Karla G. Brinckmanna.

Važni časopisi u hrvatskoj književnosti su bili Danica, Zora dalmatinska, Kolo, Vijenac, Republika, Krugovi, Pečat, Forum, Književna republika.

Na srpskoj strani možemo spomenuti Danica, Balkanska vila, Gradina, Stremljenja, Srpski književni glasnik, Književnost, Književna reč.

Istrovremeno na književnom polju su znatno uticala izdanja nekih općih listova ili ne isključivo književnih periodika: Politikin zabavnik, Nedjeljna Dalmacija, Feral Tribune, Nedeljne informativne novine, Duga, Globus.

U Sloveniji su djelovali Laibacher Zeitung, Lublanske novice, Krajnska čbelica, Ljubljanski zvon, Naprej, Edinost, Delo‎, Nova revija, Tribuna, Dnevnik, Mladina.

U talijanskom književnom prostoru najznačajniji časopisi u 18. i 19. vijeku su bili: Giornale de' letterati d'Italia, Il Caffè i Biblioteca Italiana koje su označile sezone talijanskog prosvjetiteljstva, romantizma i narodnog preporoda. U 20. vijeku valja spomenuti Omnibus, Il Saggiatore, Fanfulla della domenica, Cronaca bizantina, La Ronda, Primato, te poslijeratne Poesia, Lettere italiane, Botteghe Oscure, Il Verri, Nuovi Argomenti, Aut Aut, Lettera Internazionale, Baldus, Osservatorio Letterario.

U internetskoj eri su nastali online časopisi i književni blogovi među kojima se ističu Carmilla on line, Minima&moralia, Nazione Indiana, Il primo amore.