Milan Kangrga (Zagreb, 1. svibnja 1923. - Zagreb, 25. travnja 2008.), jugoslavenski (hrvatski) filozof koji je pripadao Praxis školi.
Biografija
Rodio se u Zagrebu, gdje je pohađao i završio osnovnu školu i gimnaziju, maturirao 1942. godine. Polazi domobransku časničku školu u Austriji 1943.–1944., nakon čega služi kao zastavnik. Od svibnja 1945. godine je u Jugoslavenskoj armiji, a demobiliziran je koncem 1945. godine. Studira filozofsku grupu predmeta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prvi filozofski članak, pod naslovom "O etici", objavljen mu je već 1948. godine u Studentskom listu, a svojim je sadržajem naljutio tadašnje birokrate. Diplomira 1950. kao jedini diplomirani student filozofije te godine. Iste godine postaje asistent na Odsjeku za filozofiju iz predmeta etika i estetika. Redovni profesor na istom fakultetu postaje 1972., i u tom svojstvu ostaje do mirovine 1993. Godine 1953. postaje član KPJ, ali već iduće je godine isključen i više nikada nije bio član. Jedan od pokretača sveučilišnog časopisa Pogledi 1952. godine (glavni urednik bio je Rudi Supek). U njemu objavljuje svoje prve radove, npr. "Problemi ideologije" 1953. godine. Već 1954. godine, časopis je zabranjen nakon žestoke kritike iz redova partije. Godine 1957. jedan je od osnivača općeteorijskog časopisa Naše teme, u kojem objavljuju i filozofi. Doktorirao je s temom Etički problem u djelu Karla Marxa. Nakon toga, od 1962. do 1964. godine, boravi na studijskom usavršavanju u Heidelbergu, kao stipendist Alexander von Humboldt Stiftung (Humboldtova zaklada) (Bad Godesberg, SR Njemačka). Godine 1964. jedan od osnivača časopisa Praxis, koji postaje središte okupljanja i snažne profilacije grupe filozofa koji su po njemu dobili ime praxisovci.
Održao je zapažena predavanja u Bonnu, Münchenu, Pragu, Budimpešti, Moskvi, Kijevu i drugim gradovima.
Profesor Kangrga bio je jedan od posljednjih Mohikanaca marksizma u Hrvatskoj, pa je tako često kao duhovit čovjek, znao reći za sebe: "Ja sam ostao proleter!"
Umro je 25. IV. 2008. godine u 84. godini u Zagrebu.
Djela
Objavio je dvanaest knjiga na hrvatskom jeziku, od kojih se mogu izdvojiti:
- Etika i sloboda,
- Etika ili revolucija,
- Praksa-vrijeme-svijet,
- Smisao povijesnoga,
- Hegel-Marx,
- Etički problem u djelu K. Marxa,
- Šverceri vlastitog života,
- Nacionalizam ili demokracija,
- Etika.
Objavio je i nekoliko stotina članaka u časopisima i novinama, a bio je ostao aktivan u "bespoštednoj kritici" društvene zbilje.
Rasprave, studiji i članci objavljivani su mu u Njemačkoj, Italiji, SAD-u, Francuskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Austriji i Meksiku.
Povezano
Bilješke
Eksterni linkovi
