Nikola Radović (crnogorski: Никола Радовић; Podgorica, 10. ožujka 1933. – Kosovska Mitrovica, 28. siječnja 1991.), poznat i kao Niđo, bio je jugoslavenski nogometaš i nekadašnji igrač Hajduka, u kojem je igrao od 1954. do 1959. godine, odigravši 213 utakmica i postigavši 21 gol.
S Hajdukom je 1955. godine postao državni prvak, a naredne godine zabilježio je i tri nastupa za jugoslavensku reprezentaciju.[1] Bio je dio reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1958., ali nije igrao.
Radovićev idol bio je Bernard Vukas, koji mu je nakon povratka 1957. iz Bologne poklonio automobil. Dana 13. siječnja 1959. imao je tešku prometnu nesreći; zadobio je teške ozljede i završio u komi, a o njemu se cijelo vrijeme brinuo Hajdukov maser, Božo Soldo.[2] Nakon oporavka je osuđen na tri mjeseca zatvora, nakon čega je dobio ispisnicu pa se vraća u Podgoricu.
Golovi Nikole Radovića
Prvi nastup za Hajduk ima protiv Proletera u Splitu za prvenstvo Jugoslavije 12. rujna 1954. (sezona 1954/55) i osvaja prvenstvo uz svojih 20 nastupa i jednim zgoditkom koji je dao Spartaku u Subotici (4:3). Drugi zgoditak dao je sljedeće sezone 1955/56 i to Sarajevu u Splitu a odigrao je 22 utakmice. Sezone 1956/57 u 24 nastupa opet je dao jedan gol i to Zagrebu u Splitu(5:0). Sezone 1957/58 dao je 3 gola i to Željezničaru u Sarajevu (2:5), Partizanu u Beogradu (5:1) i Veležu u Splitu (1:1).
- Statistika u Hajduku[3]
| Natjecanje
|
Nastupi
|
Golovi
|
| Prvenstvo |
97 |
6
|
| Kup |
11 |
1
|
| Superkup |
0 |
0
|
| Međunarodne |
2 |
0
|
| Splitski podsavez |
0 |
0
|
| Ukupno |
110 |
7
|
| Prijateljske |
103 |
14
|
| Sveukupno |
213 |
21
|
Izvori
