Share to: share facebook share twitter share wa share telegram print page

Sjeverni Sinaj (muhafaza)

Muhafaza Sjeverni Sinaj
Pozicija muhafaze na karti Egipta
U sastavu Egipta
Upravni oblik muhafaza
Službeni jezik arapski
Glavni grad Ariš
muhafiz Muhamed Abdel-Fadil Šoša
Površina 27564 km²
Stanovništvo 460.174
Gustoća 17 stanovnika na km²

Muhafaza Sjeverni Sinaj (arapski: محافظة شمال سيناء / Muḥāfāzah Shamāl Saīnā), je jedna od 27 muhafaza na koje je Egipat administrativno podjeljen.[1]

Geografske karakteristike

Muhafaza Sjeverni Sinaj se nalazi na sjeveroistoku Egipta, na sjevernoj polovici Sinajskog poluotoka.[1] U njoj živi 460,174 stanovnika na površini od 27,564 km²[2]

Sjevernom polovicom Sinajskog poluotoka dominira široka visoravan El Tīh, koja se proteže od južne granice muhafaze prema sjeveru do obalne ravnice Sredozemnog mora. Na sjevernom rubu muhafaze obalna ravnica širi se prema zapadu prema Sueskom kanalu, do velikog pojasa pješčanih dina.[1] Najveći (povremeni) vodotok je Vadi Ariš dug 250 km, na sjeveroistoku muhafaze, koji se uljeva u more kod grada Ariša. Tu se nalazi i velika bočata laguna Bardavil površine 690 km², koju od mora razdvaja uska sprud.[1]

Administrativna podjela

Muhafaza Sjeverni Sinaj je administrativno podjeljena na 10 distrikta; Ariš 1, Ariš 2, Ariš 3, Ariš 4, Hasana, Šeik Zuvejd, Bir el Abd, Nahl, Rafah, Šurtet el Kasima i Šurtet Rumana.

Administrativni centar muhafaze je grad Ariš.[1]

Historija, privreda i transport

Muhafaza Sjeverni Sinaj formirana je krajem 1978., nakon prve faze izraelskog povlačenja sa Sinajskog poluotoka.[1]

Nešto oranica pogodnih za poljoprivredu dobijeno je melioracijom kod Ariša. Po navodnjavanim oranicama uzgaja se ječam, voće (datulje), masline i povrće. Poduzeti su i drugi veliki zahvati uz jugozapadni rub Lagune Bardavil, gdje su posađena stabla voćaka i nešto povrća.[1]

Većina stanovnika živi u obalnom pojasu. Najveći grad muhafaze i najveća luka je Ariš, ostali veći gradovi su Rafah i Nahl.[1]

Autoput duž obale nalazi se na trasi puta, koji je još od Antike bio glavni pravac za trgovinu sa Palestinom.[1]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 „Shamāl Sīnāʾ governorate, Egypt” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 24.07.2020. 
  2. ↑ „Egypt, Arab Republic of Egypt” (engleski). City population. Pristupljeno 24. 07. 2020. 

Vanjske veze
Kembali kehalaman sebelumnya