Područje Sudeta nastanjeno Sudetskim NijemcimaČehoslovački vojnici patroliraju u gradu Krásná Lípa (njemački: Schönlinde) u Sudetima u rujnu 1938.Etnička karta Austro-Ugarske 1911. godine: regije sa njemačkim jezikom označene roza bojom, a sa češkom većinom plavom bojom
Dan-dva nakon osamostaljenja Čehoslovačke (28. listopada1918) 4 oblasti u kojima su živjeli Nijemci - Njemačka Bohemija (Deutschböhmen), Sudeti (Sudetenland), Šumavska župa (Böhmerwaldgau) i Njemačka južna Moravska (Deutschsüdmähren) pokušale su se odcjepiti i pripojiti Austriji. Čehoslovačka vlada je u periodu između 1. i 20. prosinca1918, bez većih vojnih intervencija, povratila ova područja. Tijekom ovih sukoba, koji su često bili isprovocirani i to od obje strane, ubijeno je nekoliko desetina građana, pretežno Nijemaca. Ove žrtve su nacionalisti kasnije koristili za raspirivanje konflikta.
Tadašnji Sudeti – Sudetenland u sjevernoj Moravskoj i u Češkoj Šleziji zauzimali su površinu od oko 6.543 km² na kojoj je živjelo oko 650.000 stanovnika, a centar je bio u gradu Opavi (Troppau).
Međuratni period
Tokom 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća, termin Sudeti (Sudetenland) počeo se koristiti za većinu pograničnih oblasti čeških zemalja (uklj. Moravsku i Šleziju), gdje je sve do 1945–1946. godine živjela brojna njemačka manjina njih od 3 do 3,5 milijuna.
Naziv Sudeti, koji je u međuvremenu dobio i političku konotaciju koju su njemački nacisti, uz podršku dijela njemačkog stanovništva koje je živjelo u Sudetima (prije svega Sudetonjemačke stranke – SdP), zloupotrebili za razbijanje predratne Čehoslovačke.
Poslje Minhenskog dogovora (1938), kao Sudetenland se označavaju sva područja koje je ondašnja Čehoslovačka morala predati Hitlerovoj Njemačkoj.
Vanjske veze
Eva Hahn – povjesničarka, rođena u Pragu, koja „se preko tri desetljeća bavi povjesti njemačko-čeških odnosa, bez da vjeruje u takozvane nacionalne konflikte“ (njemački)
