Nizozemska

Nizozemska Nederland (nl)
Zastava	Grb
	Uzrečica: Je maintiendrai (fr); Ik zal handhaven (nl); 'Izdržat ću'
	Himna: "Het Wilhelmus" ("Vilijam") ;
	Položaj Nizozemske na karti Položaj Nizozemske
Glavni grad	Amsterdam; 52°19′N 05°33′E / 52.317°N 5.550°E
Službeni jezik	nizozemski
Državno uređenje	Unitarna parlamentarna ustavna monarhija
• Kralj	Willem-Alexander
• Premijer	Mark Rutte
Zakonodavstvo
Nezavisnost	od Habsburškog Carstva
• Priznato	26. juli 1581.
Površina
• Ukupno	41.543 km2 (134)
• Vode (%)	18,41
Stanovništvo
• Ukupno (Procjena 2019)	17.336.891 (58.)
• Gustoća	404,1/km2
BDP (PKM)	2019
• Ukupno	$1,004 bilion
• po stanovniku	$58.255
Gini (2018)	27.4
HDI (2018)	0,933 (visok)
Valuta	Euro (€) (EUR)
Vremenska zona	CET (UTC+1); - ljeti CEST (UTC+2)
Topografija
• Najviša tačka	Vaalserberg; 321 m
• Najveće jezero	IJsselmeer; 1250 km2
Pozivni broj	+31
Internetska domena	.nl

Nizozemska (nizozemski: Nederland), poznata i kao Holandija, jest mala, gusto naseljena država u zapadnoj Evropi i kojoj pripadaju i tri ostrva u Karibima. Graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu, a na sjeverozapadu izlazi na Sjeverno more. Najveći i najvažniji gradovi Nizozemske jesu Amsterdam, Den Haag i Rotterdam. Glavni grad je Amsterdam, dok je sjedište vlade i parlamenta u Den Haagu. Roterdamska luka najveća je luka u Evropi.

U njoj živi 17.016.967 stanovnika na površini 41.526 km^2, što je čini jednom od najgušće naseljenih država (401 stanovnik po km²). Samo Bangladeš, Južna Koreja i Tajvan imaju veću populaciju i veću gustoću stanovništva. To je dijelom zbog plodnog tla i blage klime. Približno 18% površine čini voda, a veliki je dio zemlje ispod nivoa mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sistema nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je podijeljena u dvanaest pokrajina. Drugi je najveći izvoznik prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda nakon SAD-a.

Bila je treća zemlja u svijetu koja je imala izabran parlament, a od 1848. regulirana je kao unitarna država s parlamentarnom demokratijom i ustavnom monarhijom. Ima dugu historiju društvene tolerancije i generalno se smatra liberalnom zemljom. Abortus, prostitucija i eutanazija legalizirani su, dok prema upotrebi određenih vrsta narkotika vodi progresivnu politiku. Godine 2001. postala je prva zemlja na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove.

Jedan je od osnivača Evropske unije, eurozone, G-10, NATO-a, OECD-a i Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Beneluks. Ova država sjedište je Organizacije za zabranu hemijskog oružja i pet međunarodnih sudova: Stalnog arbitražnog suda, Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog krivičnog suda i Specijalnog suda za Liban. Prva četiri smještena su u Den Haagu, kao i sjedište Europola i Agencije za saradnju u pravosuđu Eurojust. Zbog toga se Den Haag smatra pravnom prijestonicom svijeta. Nizozemska je i dio Šengenske zone.

Historija

Historija Nizozemske jest historija pomorskih ljudi koji su nastanjivali delte rijeka na njihovom ušću u Sjeverno more u sjeverozapadnoj Evropi. Njena historija počinje u četvrtom stoljeću formiranjem regije na granici Rimskog Carstva. Ta regija bila je pod sve većim pritiskom germanskih naroda, koji su se kretali prema zapadu. Kada se Rimsko Carstvo raspalo, ovo područje naselila su tri dominantna germanska naroda: Frizijci na sjeveru, Sasi na sjeveroistoku i Franci na jugu.

U srednjem vijeku potomci Franaka, karolinška dinastija, dominirala je područjem, a zatim je proširila vladavinu na veliki dio zapadne Evrope. Regija Holandija zbog toga je postala dio Donje Lotaringije unutar Franačkog i Svetog Rimskog Carstva.

Godine 1433. vojvoda Burgundije preuzeo je kontrolu nad Donjom Lotaringijom i stvorio Burgundsku Nizozemsku, koja je uključivala modernu Belgiju, Luksemburg i dio Francuske. Za vrijeme cara Karla V proglasila je nezavisnost od Njemačke i Francuske, a zatim postala dio Španije.

Katolički kraljevi Španije preduzeli su jake mjere protiv protestantizma i drugih neslaganja između naroda današnje Belgije i Nizozemske. Nizozemski revolt doveo je do razdvajanja Burgundske Nizozemske na južnu "Špansku Nizozemsku", na teritoriji današnjih Belgije i Luksemburga, i sjevernu "Veliku pokrajinu", iz koje se razvila moderna Nizozemska.

Nizozemsko zlatno doba imalo je vrhunac oko 1667, kada se dogodio procvat trgovine, industrije, umjetnosti i nauke. Nizozemska je osnovala i Nizozemsku istočnoindijsku kompaniju, koja je postala jedna od najranijih i najvažnijih nacionalnih trgovačkih kompanija.

U 18. stoljeću moć i bogatstvo Nizozemske smanjivali su se. Niz ratova protiv Britanije i Francuske doveo je do njenog slabljenja. Britanija je to iskoristila i od Nizozemske preuzela sjevernoameričku koloniju Novi Amsterdam, pretvarajući ga u New York City. Porasli su nemiri i sukobi između oranjista i patriota. Nakon Francuske revolucije Napoleon je osnovao satelitsku državu Kraljevinu Holandiju (1806–1810), koja je kasnije postala francuska pokrajina.

Nakon pada Napoleona 1815. nastalo je proširena Ujedinjena Kraljevina Nizozemska, s dinastijom Oranje na čelu, vladajući Belgijom i Luksemburgom. Belgija se pobunila 1830, pa je 1839. dogovorena podjela Kraljevine na tri zemlje. Nakon konzervativnog perioda, novim ustavom 1848. zemlja je postala parlamentarna demokratija s monarhom na čelu. Moderni Luksemburg u početku je ostao ujedinjen s Nizozemskom, ali danas njime vlada posebna grana nizozemske vladarske porodice.

Nizozemska je bila neutralna za vrijeme Prvog svjetskog rata, ali je tokom Drugog napadnuta i okupirana od nacističke Njemačke. Nacisti su pogubili gotovo sve Jevreje u Nizozemskoj (najpoznatija je Ana Frank). Kada se povećao nizozemski otpor, nacisti su povukli zalihe hrane za veliki dio zemlje, uzrokujući veliku glad 1944. i 1945. Nizozemska je 1943. izgubila kontrolu nad Indonezijom, koja je postala kolonija Japana. Nakon japanske predaje 1945. Indonezija proglašava nezavisnost 1947, a Surinam 1975. Nakon rata se događa brz ekonomski oporavak, uvodi se socijalna država i počinje doba mira i prosperiteta. Nizozemska formira novi ekonomski savez s Belgijom i Luksemburgom, Beneluks, i postaje jedna od članica Evropske unije i NATO-a. U posljednjih nekoliko desetljeća nizozemska ekonomija usko je povezana s njemačkom i veoma je prosperitetna. Nakon Drugog svjetskog rata religija je odvojena od države. Broj vjernika katoličke i protestantske vjeroispovijesti opada. Međutim, dolazak imigranata muslimana prouzrokuje novu polarizaciju u 21. stoljeću.

Politika

Nizozemska je država parlamentarne demokratije i ustavne monarhije. Kralj je vladar i predstavlja državu u svijetu. Izvršnu vlast ima ministarsko vijeće. Odgovorno je Drugom domu za poslove vlade. Predsjednika i ministra imenuje kralj. Država je podijeljena na 12 pokrajina, a granice među njima određuje parlament. Izvršni organ pokrajine jest kraljev povjerenik. Sudsku vlast ima Vrhovni sud.

Biračko pravo imaju svi državljani stariji od 18 godina, a pasivno stariji od 21 godine.

Prijesto se ravnopravno nasljeđuje po muškoj i ženskoj liniji s obzirom na redoslijed nasljeđivanja.

Nizozemska ima dvodomni parlament: Prvi dom ima 75, a drugi 150 članova. Sjedište parlamenta jest u Den Haagu. Prijedlozi zakona moraju biti prihvaćeni u oba doma i mora ih prihvatiti kralj(ica).

Vlada

Nizozemska je ustavna monarhija i parlamentarna demokratija. Važniji događaji u političkoj historiji jesu izmjena Ustava 1848. pod vodstvom liberalnog vođe Thorbeckea, kojom se, između ostalog, staje na kraj moći kralja, uvodi kraljevska nepovredivost te ministarska odgovornost za političke odluke, a parlament dobija mnogo veći utjecaj, te 1919. godina, kada se uvodi opće pravo glasa. Nizozemsku politiku dugi niz godina karakterizira tzv. verzuiling (fragmentacija stanovništva u društvene "stupove"), ali istovremeno postoji velika težnja za postizanjem opće saglasnosti. S međunarodne perspektive Nizozemska je najpoznatija po liberalnoj politici na polju droga, prostitucije, eutanazije te istospolnih brakova. Glavni grad Holandije jest Amsterdam. Den Haag je, međutim, još od 16. stoljeća gotovo bez prekida sjedište vlade i monarha.

Političke podjele

Kraljevina Nizozemska (nizozemski: Koninkrijk der Nederlanden) suverena je država s teritorijama u zapadnoj Evropi i Karibima. Danas ima četiri države:

Geografija

Smještena je u zapadnoj Evropi. Izlazi na Sjeverno more. Površina je 42.000 km², ima nešto više od 17 miliona stanovnika. Reljef je nizinski.

Voda

Holandija je sjevernim morem omeđena sa sjevera i zapada . Na sjeveru se nalazi niz pješčanih poprečnih frizijskih otoka, južno od njih je plitko Vadensko more. U srcu zemlje je jezero Eiselmer , na mjestu nekadašnjeg Zidskog zaljeva, koji je sagradio brana Asfluitdijk 1932. zatvoren i sad sadrži samo slanu vodu. Važniji ušće i ušće su Dolard i Livers na jugu, nizozemski Dihep, Haringwliget, Grevelingenmer i Oster te Westerschide na jugozapadu. Holandijska obala prolazi kroz dvodnevni morski meni čija amplituda varira između 1,5 i 2 metra duž obale, ovisno o utjecaju vjetra. Pored vertikalnog kretanja vode, postoji vodoravno kretanje, trka plima. Zbog relativno blagih temperatura (3 °C zimi i 16 °C ljeti), Wadensko more i Ostershold preplavljuju se zlatom, listom i školjkama.

Najvažnije rijeke Holandije jesu Rajna, njen rukavac Waal i Maas. Teku s istoka prema Sjevernom moru i dijele državu na sjeverno i južno područje.

Pokrajine

Od 1. januara 1986. Nizozemska je podijeljena na 12 pokrajina.

	Pokrajina	Glavni grad	Površina u km²	Stanovništvo
1	Drenthe	Asen	2756,97	481.254
2	Flevoland (od 1986)	Lelistad	2338,07	351,68 tisuća
3	Friesland	Leuvarden	5723,95	639.787
4	Gelderland	Arnem	5154,59	1.960.422
5	Groningen	Groningen	2797,48	572.997
6	Limburg	Maastricht	2023,85	1.141.889
7	Sjeverni Brabant	's-Hertogenbosch	5098,88	2.400.198
8	Sjeverna Holandija	Harlem	4236,67	2.573.120
9	Overejsel	Zovu	3438,90	1.100.677
10	Južna Holandija	Haag	3478,07	3.439.982
11	Utrecht	Utrecht	1462,51	1.152.218
12	Zeland	MIDELBURG	2519,27	378.348

Od 10. oktobra 2010. u Holandiji postoje i tri posebne općine (BES otoci).

#	Pokrajina	Glavni grad	Površina u km²	Stanovništvo
1	Bonner	Kralendajk	288	15.414
2	Svetog Eustahije	Oranjestad	21	3.300
3	Saba	botom	13	2.000

Privreda

Visoko razvijena te industrijalizirana zemlja. Industrija; metalna, brodogradnja, metalurgija, elektrotehnička, tekstilna, elektronska, oblikovanje dijamanata, hemijska. Rude: kameni ugalj, zemni plin. Poljoprivreda visoko razvijena sa sitnim posjedima koji grade kombinate; pšenica, ječam, krompir, šećerna repica. Razvijen plovni saobraćaj.

Stanovništvo

Sa 484 stanovnika po km², Nizozemska je jedna od najgušće naseljenih zemalja na svijetu (usporedite: Srbija 106, Kina 135, Monako 16.923, Namibija 2,4). U junu 2006. imala je 16.336.000 stanovnika, od kojih polovina živi u najgušće naseljenoj zapadnom dijelu.

Prema statističkim podacima, Nizozemci su jedna od najviših nacija na svijetu: prosječna visina 1,81 m za muškarce i 1,68 m za žene.

Stanovništvo uključuje pripadnike nacija iz cijelog svijeta. Nizozemci čine 80,6% stanovništva. Većina pridošlica dolazi iz Njemačke (2,4%) i Belgije (0,7%), zatim iz bivših kolonija Indonezije (2,4%) i Surinama (2%), te na kraju iz Maroka (2%) i Turske (2%).

Jezici

Nizozemski je službeni jezik iako to nije regulirano zakonom. U pokrajini Friziji koristi se i frizijski jezik. Lokalni nizozemski dijalekti često su isprepleteni sa srodnim dijalektima njemačkog jezika.

U prekomorskim teritorijama, na Karibima, uz nizozemski, službeni jezici su papjamento i engleski.

Nizozemci imaju jaku tradiciju učenja stranih jezika. 87% stanovništva govori engleski, 55-60% govori njemački, a 25% francuski.

Religija

Rimokatolici: 5 miliona
Protestanti: 2,5 miliona
Muslimani: 1.000.000
Ostale crkve : 700.000
Hindusi: 100.000
Budisti: 80.000
Jevreji: 40.000

Osim navedenih, postoji veći broj ostalih vjerskih grupa, kao što su baptisti, Jehovini svjedoci itd.

Kultura

Nauka

Nizozemsko društvo od nastanka je relativno tolerantno prema različitim religijama i mišljenjima. Često je služilo kao utočište za učenjake i filozofe, poput Renéa Descartesa, Gabriela Fahrenheita i Johna Lockea. Najpoznatiji lokalni filozofi jesu Erazmo Rotterdamski i Baruch Spinoza. Najstariji nizozemski univerzitet osnovan je 1575. u Leidenu.

Fizičar, matematičar i astronom Christiaan Huygens otkrio je Saturnov satelit Titan, dizajnirao sat s klatnom i razvio talasnu teoriju svjetlosti. Antoni van Levenhoek izumitelj je mikroskopa. U 19. stoljeću Hendrik Lorenz razvio je elektromagnetnu teoriju svjetlosti.

Umjetnost

Doba najvećeg prosperiteta Nizozemske Republike u 17. stoljeću bilo je popraćeno izuzetnim dostignućima u kulturi, posebno u slikarstvu. To doba naziva se "zlatnim vijekom Nizozemske". Najistaknutiji slikari tog razdoblja jesu Rembrandt van Rijn, Johannes Vermeer i Frans Hals. Slike prikazuju teme karakteristične za nizozemsko civilno društvo: pojedinačni i grupni portreti, mrtva priroda, pejzaži, historijske kompozicije i žanrovske scene.

U gradu Delftu u to vrijeme počela je proizvodnja plavo-bijelog porculana i dobijala na popularnosti u Evropi.

Zlatnom doua pripada dramaturg Jost van den Vondel.

Poznati nizozemski umjetnici u 19. i 20. stoljeću bili su slikar Vincent van Gogh, slikar i dizajner Piet Mondrian i slikar Morris Escher.