Već s 20 godina Nikola Vučić postaje najmlađi voditelj Dnevnika na Federalnoj televiziji u Sarajevu,[2] gdje radi kao novinar i prezenter godinu dana, nakon čega 2016. godine prelazi na N1 televiziju - ekskluzivni regionalni informativni partner CNN-a za Balkan. Autor je je niza novinarskih priloga prikazanih u programu Federalne televizije,[3] a zatim aktivno radi autorske novinarske priloge za N1.[4] Njegovi počeci angažmana u medijima vezuju se za rodni Mostar, gdje je nekoliko mjeseci proveo u redakciji radija Studio88,[5] portala Tačno.net.[2] Osim toga, bio je član dramskog studija u Teatru mladih,[6] voditelj tribina i organizator Omladinskog foruma. Dobitnik je nekoliko nagrada, prve već s 18 godina.[2][6][7]
Kritika nacionalizma
Teme u fokusu novinarskog angažmana Nikole Vučića, prema izvoru internetskog portala N1,[8] tiču se obrazovnih i kulturnih politika, izgradnje mira i ljudskih prava. Novinarstvo je za njega - kako kaže - "jedna od mogućih i važnijih formi društvenog angažmana, ali najprije objektivan pogled na društvenu svakodnevicu". Tijekom 2014., 2015. i 2016. godine na portalu Tačno.net, koji djeluje u okviru Centra za kritičko mišljenje, objavio je niz kritičkih tekstova o (hrvatskom) nacionalizmu. Potaknut iskustvom jezičnog apartheida u rodnom Mostaru, interesira se za teme kulture, nacionalizma i indoktrinacije kroz obrazovne procese. Pozitivan novinski prikaz objavio je o knjizi "Jezik i nacionalizam" hrvatske lingvisticeSnježane Kordić, o čijim tvrdnjama iznesenim u toj znanstvenoj monografiji kaže kako su potkrijepljene obimnom inozemnom stručnom literaturom te da predstavljaju ohrabrenje svim onim ljudima koji propituju ustaljene nacionalističke dogme, poput temeljne, koju Snježana Kordić imenuje kao “sveto trojstvo jezika, nacije i države”.[9] Kritički tekst o studentimaSveučilišta u Mostaru koji djeluju u okviru Hrvatskog studentskog politološkog foruma objavio je nakon njihovog javnog priopćenja o pitanju pokretanja hrvatskog kanala u Bosni i Hercegovini[10], istaknuvši kako je nonsens širiti ideju o tome da se jezik Hrvata razlikuje od jezika druga dva konstitutivna naroda i većine onih koje Ustav BiH prepoznaje kao Ostale, te zato tražiti da bude posebno tretiran u javnom radio-televizijskome sustavu.[11] U skladu sa svojim kritičkim odnosom prema jezičnome nacionalizmu, Nikola Vučić je krajem 2016. godine došao na ideju da napiše jedan dokument kojemu je dao naslov "Deklaracija o zajedničkom jeziku", i pozvao je eksperte da njegovu verziju teksta dorade i ponude na potpisivanje istaknutim intelektualcima.[12] Kada su se početkom 2017. lingvisti usuglasili oko svih formulacija u tekstu, potpisao je Deklaraciju među prvima.[13]
Zbog svoje objave na Twitteru kojom postavlja pitanje “hoće li uskoro biti proglašenje facism-free zone”[14] u dijelu Bosne i Hercegovine, bio je izložen orkestriranom pritisku nacionalističkih medija i pojedinaca, što je rezultiralo uvredama, prozivkama i prijetnjama. Vučić je u hercegovačkim medijima optužen da je 100.000 Hrvata proglasio fašistima, nakon čega su uslijedile ostrašćene reakcije zbog kojih je novinar Nikola Vučić označen halal Hrvatom[15], mrziteljem, autošovinistom, personom non grata, mudžahedinom, a u argumentaciju protiv njega korištena su i imena Vučićevih roditelja, s referiranjem na ratno traumatsko iskustvo njegovog oca. Vučić je dobio i prijetnje smrću.
"Upravni odbor Uduženja BH novinara skreće pažnju na neprihvatljivo pokretanje medijske hajke na Nikolu Vučića, kao i politčke manipulacije, činjenično neutemeljene natpise i generalizacije u vezi sa njegovim komentarom u jednom broju medija iz Hercegovine. Posebno je neprihvatljivo kršenje prava na privatnost, kao i nepotrebno izlaganje javnosti Vučićevih roditelja, posebno oca, za šta ne postoji nikakav razuman osnov niti opravdan javni interes." - Udruženje BH Novinari, prenosi BN 29. maja 2020.[16]
Napade, uvrede i prijetnje Nikoli Vučiću osim krovnog novinarskog udruženja u Bosni i Hercegovini osudili su OSCE, Mreža Safe Journalists, Reporteri bez granica, kao i javne osobe, intelektualci/ke Arijana Seračević Helać, Dragan Bursać, Sonja Biserko, Edin Pobrić, Svetlana Broz, Azra Nuhefendić, Aida Ćorović, Haris Pašović i drugi.[17]
"Novinar i prezenter vesti na N1 televiziji, a još ranije kao uposlenik javne reči u programima Federalne TV BiH, Nikola Vučić se afirmisao kao beskompromisni borac protiv etničkih netrpeljivosti. Zagovornik ideala slobode i pravde kao vrhunskih vrednosti ljudske civilizacije. (...) Naša podrška i porodici Nikole Vučića koju “valjaju u blato” ovih dana mediji i pojedinci, predvodnici i učesnici revizionističkih stavova i pronositelji mračnih pobuda i akcija koje su region gurnuli u strahotan rat među narodima bivše Jugoslavije." - Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije i drugi.
Kritička analiza društva i kulture
O knjizi bosanskog franjevca Drage Bojića "Zlato i tamjan: kritički osvrti na politiku i religiju" objavio je 2016. u bh. nezavisnim novinama "Oslobođenje" afirmativan prikaz "Knjiga društvene nelagode".[18] A kritički osvrt objavio je o tekstu "Marijina poslušnost i žene danas" katoličkogteologa Ivice Raguža,[19] citirajući suvremene feminističke teološke misli i problematizirajući pitanje Raguževog doslovnog, bukvalnog čitanja biblijskoga teksta kroz model kanonskoga autoriteta. Navodi kako takav pristup valja promatrati s jasnom kritičkom distancom, budući da je tekst prema takvom tumačenju apsolutno proročanstvo i otkrovenje nadvremenske istine, koja odgovara na pitanja i probleme svih vremena.[20] Vučić je sudjelovao na više konferencija i okruglih stolova povodom tema religije, feminizma i ljudskih prava.[21] Zajedno sa drugim mladim autoricama i autorima sudjelovao je u izradi zbornika "Kada se sretnu feminizam i religija" u koji je uvršten i njegov članak o temi "Feminizam je i muško pitanje".[22] Nakon što je u Hrvatskoj objavljen prijevod knjige "Vjera i sloboda" feminističke teologinje Terese Forcades, objavljuje prikaz knjige naslovljen "Vjera i sloboda: teologija subverzije" u kojem navodi da ova "knjiga teološko-filozofskih eseja (...) djelo je koje zavređuje i pobuđuje pozornost čitateljstva, stoga je preporuka na čitanje svima onima koji žele (iznova) iskoračiti iz nametnute logike mišljenja o vjeri i slobodi".[23] Objavljivao je prikaze i eseje u Književnoj republici i u Beharu.
Televizijska emisija
Godine 2019. pokrenuo je autorsku televizijsku emisiju "Izvan okvira" na N1 kanalu u Bosni i Hercegovini. Emisija je talk-show u kojem Vučić vodi razgovore sa prominentnim intelektualcima s područja bivše Jugoslavije, a koji su u poljima svojih društvenih angažmana napravili odmak od nacionalističkih praksi i dali doprinos u kreiranju pomirbenih politika s onu stranu dominantnih društveno-političkih naracija. Kako se navodi u opisu televizijske emisije, "Izvan okvira" čine otvoreni razgovori o društvenim, političkim, kulturnim i mnogim drugim temama i fenomenima, a specifičnost emisije nije samo u izboru tema već i u načinu na koji se o njima govori.[24]
Novinarska nagrada UN Women u BiH, Udruženja BH novinari i Asocijacije XY u kategoriji TV novinarstva za izvještavanje o temi rodno zasnovanog nasilja (2017.)[25]
Nagrada Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja Priznanje za doprinos ravnopravnosti spolova u 2017. godini dodjeljuje zajedno sa Agencijom za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, uz podršku Misije OSCE-a u BiH. Za nagradu je predložen od strane Mreže za izgradnju mira i Sarajevskog otvorenog centra (2018.).[26]
