Edvard Grieg

Edvard Grieg
Rođenje	15. juni 1843. Bergen, Norveška
Smrt	4. septembar 1907. Bergen, Norveška
Era	romantizam
Značajna djela	"Klavirski koncert u a-molu", "Peer Gynt", "Holberg Suita"

Edvard Hagerup Grieg rođen je 15. juna 1843. godine u Bergenu u Norveškoj. Njegov pradjed se kao poslovan čovjek doselio iz Škotske u Bergen negdje oko 1770. tako da njegovi porodični korijeni djelomično potiču odatle. Odrastao je u muzičkoj porodici, a osnove muzičkog obrazovanja dobija od svoje majke Gesine već od šeste godine svog života. U ljeto 1858. mladi Grieg se susreo sa čuvenim norveškim violinistom Ole Bull koji je bio porodični prijatelj i zet njegove majke. On je primijetio muzičku nadarenost petnaestogodišnjeg Griega pa je uspio da nagovori njegove roditelje da ga pošalju na školovanje u Leipzig.^[1]

Već 1853. poslat je na studije na muzički konzervatorij kod profesora E.F. Wenzela u njemačkom gradu Leipzigu (Conservatoire Leipzig).^[2] Godine 1861. održava svoj prvi nastup kao koncertni pijanist u Karlshamnu, Švedska. Nezadovoljan životom u muzičkom konzervatoriju, a naročito poslije zdravstvenih problema, 1862. vraća se u Norvešku na oporavak gdje odrzava svoj prvi nastup u rodnom gradu. Naredne godine odlazi u Kopenhagen, Danska da započne profesionalnu pijanističku karijeru. Tu ostaje tri godine i upoznaje danske kompozitore J.P.E.Hartman, Niels Gade. U Kopenhagenu susreće i svog zemljaka Rikard Nordraaka koji postaje njegov veoma dobar prijatelj i veliki izvor nadahnuća za Griega. Ubrzo Nordraak umire, a Grieg komponira posmrtni marš u njegovu čast.

Tu također upoznaje svoju rodicu i buduću suprugu Ninu Hagerup koju ženi 11. juna 1867. Sljedeće godine rađa im se kćerka Aleksandra koja se razbolijeva i nakon samo 13 mjeseci umire.^[3] Do 1885. Grieg je stekao veliki ugled u muzičkom svijetu. Napravio je kuću u Troldhaugenu, Norveška gdje je živio do kraja života. U narednih dvadeset godina Grieg je svoj život organizovao tako da je tokom proljeća i ljeta komponirao muziku, a u jesen i zimu je išao na dugotrajne koncertne turneje. Do kraja svog života Edward Grieg je volio da putuje i to je činio tokom napornih muzičkih turneja širom Evrope.

U posljednjoj godini svog života posjetio je Berlin i Kiel, a planirao je da posjeti i Englesku. U međuvremenu se razbolio i kratko nakon toga umro u 64-oj godini života. Ukopan je blizu svoje kuće u Troldhaugenu u zidu na litici iznad fjorda.^[4] Njegovoj sahrani prisustvovalo je više hiljada ljudi na ulicama njegovog rodnog grada koji su htjeli da odaju počast ovom umjetniku.^[1][4]

U vrijeme Edvarda Griega norveška kultura je bila pod velikim uticajem iz Danske. Kako postaje stariji on postaje sve više svjestan muzičkog potencijala norveške narodne muzike. Posljedica ovoga je da je Grieg napisao neka od svojih muzičkih djela koja su zasnovana na narodnoj muzici njegove rodne Norveške.^[4] To je navelo neke da ga nazovu Chopin sa sjevera.^[5] Godine 1867. Grieg objavljuje prvu grupu od osam malih klavirskih djela "Lirska djela". Tokom svog života Grieg će objaviti još devet izdanja ovakvih kratkih klavirskih djela koja će biti grupisana od šest do osam pjesama. Kao što sam naziv djela govori to su veoma lijepa klavirska muzička djela tako karakteristična za period romantizma u kojem je Grieg komponovao. To će biti i njegov zaštitni znak tokom cijele njegove muzičke karijere.

Naredne 1868. godine komponuje jedno od svojih najpoznatijih muzičkih djela"Klavirski koncert u a-molu" čije prvo javno izvođenje je uradio Edmund Neupert u Kopenhagenu. Ovo muzičko djelo je tehnički veoma zahtjevno i do današnjih dana je zadržalo mnogo od svoje svježine. Nakon ovog dolazi još jedno poznato muzičko djelo Edvarda Griega "Peer Gynt" po scenariju pozorišnog pisca Henrika Ibsena. Prva javno izvodjenje ovog muzičkog djela je bilo 1876. i bio je to veliki uspjeh, a Edvard Grieg je preko noći postao nacionalna figura Norveške.

Iste godine je prisustvovao prvom izvođenju zbirke od četiri opere "Der Ring des Nibelungen" (Prsten Nibelunga) od njemačkog kompozitora Richarda Wagnera. Sa velikim uživanjem je poslušao ove opere iako su Grieg i Wagner bili poprilično različiti u njihovim muzičkim koncepcijama. Wagner je pisao opere koje su trajale više od četiri sata, dok je Grieg više usredotočio pažnju na pisanju lijepih i kratkih muzičkih djela. Povodom obilježavanja dvjesta godina od rođenja norveškog filozofa i pozorišnog pisca Ludviga Holberga, Grieg je 1884. godine počeo pisati muzičko djelo pod nazivom "Holberg Suita". Ovo djelo se sastojalo od pet stavaka napisanih za klavir u muzičkom obliku iz 18. vijeka. Poslije samo nekoliko mjeseci Grieg je isto ovo muzičko djelo aranžirao za orkestar sa gudačkim instrumentima. Ovakav lirski muzički oblik je postao veoma popularan u to vrijeme. Edvard Grieg je izbjegavao komponovati veće oblike muzičkog izražavanja poput simfonija i opera, ali je u svom omiljenom muzičkom obliku komponovanja muzike kao minijaturista bio nenadmašan.^[4]

Grieg je imao genijalnu sposobnost da napravi melodije duboko ukorijenjene na narodnoj tradiciji Norveške. Bio je inovativni harmonist i uzor mnogim evropskim kompozitorima. Tajna svjetske slave Edvarda Griega je njegova sposobnost da kreira nova klavirska djela koja mogu odsvirati čak i amateri u svojim kućama širom svijeta. Njegova klavirska djela su izuzetna za podučavanje studenata klavira i uz Czerny’s etide bila su obavezni dio klavirskih studija u prvoj polovini 20. vijeka. Njegova muzika je imala veliki doprinos kulturnim ostvarenjima Norveške i njenom ugledu u svijetu.^[6]

• "Jutro", drugi stavak iz "Peer Gynta" je bila omiljena muzika Carla Stallinga koju je koristio za dječije crtane filmove za medijsku kuću Warner Bros.
• "U dvoru planinskog kralja" čija muzika je korištena u filmu "M" Petera Lorrea čiji junak zvižduće melodiju iz ovog muzičkog djela.
• Prvi stavak iz Griegovog klavirskog koncerta korišten je u Adrian Lyneovom filmu "Lolita" iz 1997.^[1]

• Klavirski koncert u a-molu, op. 16
• "Peer Gynt op. 23" (za pozorišni komad Henrika Ibzena)
• "Holberg Suita za klavir, op. 40" (kasnije obrada za orkestar gudačkih instrumenata)
• "Peer Gynt Suita 1. i 2. op.46. i 55."
• Suita iz "Sigurd Jorsalfar op. 56"
• 66 lirskih komada za klavir u 10 knjiga op.12,38,43,47,54,57,62,65,68,71
• Četiri simfonijske igre za klavir, op.64 (kasnije obrada za orkestar)^[1]

Commons ima datoteke na temu: Edvard Grieg