Glavičasta kost

Glavičasta kost
(Os capitatum)
(Os magnum)
Glavičasta kost ; (Os capitatum); (Os magnum)
	Prednja dlanska strana lijeve šake; Glavičasta kost je crvena
	Lijeva glavičasta kost; Lijevo: površina lakatne kosti (malog prsta); Desno: žbicina površina (palačna strana)
Detalji
Identifikatori
Latinski	Os capitatum; os magnum
MeSH	D051224
TA98	A02.4.08.011
TA2	1258
FMA	23727
	Anatomska terminologija [uredi na Wikidata]

Glavičasta kost (lat. os capitatum; os magnum) je najveća kost u korijenu ljudske šake, a zauzima centar njenog zgloba. Iznad se ističe okruglasti dio njene glave, koju prihvata udubina koju formiraju čunasta i polumjesečasta kost. Suženi dio je vrat, a ispod njega slijedi tijelo kosti.

Ovu kost se također imaju mnogi drugi sisari, pa je homologna sa "trećom distalnom kosti korijena šake" gmizavaca i vodozemaca.^[1]^[2]^[3]^[4]^[5]

Struktura

Glavičasta kost je najveć kost korijena šake unutar šake.^[6] Glavičasta kost se nalazi unutar vanjskog reda karpusnih kostiju. Smještena je neposredno uz metakarpusni dio prstenjaka na distalnj površini, ima kukasti dio na svojoj lakatnoj površinu i trapeznu na svojoj radijalnoj površini, a naslanja se polumjesečastu i čunastu kost proksimalno.^[7] ^:708–709

Površine

Gornja površina je okrugla i glatka, a zglobljava se sa polumjesečastom kosti.^[1]
Donja površina je putem dva grebena podijeljena u tri dijela (facete) , za zglobljavanje sa drugom, trećom i četvrtom kosti grane šake, koja je za treću najveća.
Leđna površina je široka i hrapava.^[1]
Dlanska površina je ravna, zaukružrna i hrapava, za vezanje ligamenata i dijeloma mišića musculus adductor pollicis.^[1]
Bočna površina zglobljava se sa malom višeugaonim preko male facete na njenom prednje-donjem uglu, iza kojeg je hrapava udubina za vezanje jednog međukostnog ligamenta. Iznad ove udubine, hrapavi žlijeb formira dio vrata kosti i služi za vezanje ligamenata. Sa gornje strane je ograničena glatkom, konveksnom površinom, za zglobljavanje sa čunastom kosti.^[1]
Medijalna površina se zglobljava sa kukastom kosti, preko glatke, udubljene i duguljaste facete, koja zauzima njen zadnji i gornji dio; s prednje strane je hrapava, za vezanje jednog međukostnog ligamenta.^[1]

Varijavija

Glavičasta kost različiro se zglobljava sa metakarpusnom kosti kažiprsta.^[6]

Okoštavanje

Okoštavanje glavičaste kosti počinje od 1 – 5 mjeseci fetusnog perioda.^[8]

Funkcija

Glavičasta kost funkcionira kao jedinica koja omogućava pokrete u superstrukture šake.^[7] ^:708

Dodatne slike

Položaj glavičaste kost lijeve ruke (crvena)
Glavičasta kost lijeve ruke, zatvorena
Glavičasta kosti lijeve ruke – lakatna površina (malog prsta)
Glavičasta kosti lijeve ruke – radijalna površina (palčana)
Poleđina desne šake – palac na dnu
Prednja dlanska strana desne šake – palac na vrhu
Glavičasta kost lijeve ruke (žuta) – dlanska površina
Glavičasta kost lijeve ruke (žuta) – leđna površina
Poprečni presjek zgloba šake – dlan na vrhu, palac lijevoTransverse (glavičasta kost je žuta)
Poprečni presjek zgloba šake (palac lijevo) – glavičasta kost je crvena

Također pogledajte

Reference

^ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ ^a ^b Eathorne, SW (2005). "The wrist: clinical anatomy and physical examination--an update". Primary care. 32 (1): 17–33. doi:10.1016/j.pop.2004.11.009. PMID 15831311.
^ ^a ^b Drake, Richard L.; Vogl, Wayne; Tibbitts, Adam W.M. Mitchell; illustrations by Richard; Richardson, Paul (2005). Gray's anatomy for students. Philadelphia: Elsevier/Churchill Livingstone. ISBN 978-0-8089-2306-0.
^ Balachandran, Ajay; Kartha, Moumitha; Krishna, Anooj; Thomas, Jerry; K, Prathilash; TN, Prem; GK, Libu; B, Krishnan; John, Liza (2014). "A Study of Ossification of Capitate, Hamate, Triquetral & Lunate in Forensic Age Estimation". Indian Journal of Forensic Medicine & Toxicology. 8 (2): 218–224. doi:10.5958/0973-9130.2014.00720.8. ISSN 0973-9130. Pristupljeno 18. 8. 2014.